Smanjenje satnice bila bi fantastična mjera ne samo kada se gleda utjecaj na zdravlje i produktivnost radnika već i za zapošljavanje, kaže Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja.
Dok se u Hrvatskoj vode pregovori socijalnih parnera s Vladom o izmjenama Zakona o radu kojima se jednim dijelom zadire u radno vrijeme, i planira otvoriti mogućnost da se u preraspoređenom radnom vremenu tjedno radi i do 56 sati, na sjeveru Europe u praksi se provjeravaju drugačije ideje . Manje rada za isti novac, najednostavnije je objašnjenje eksperimenta što je lansirala gradska uprava švedskog Göteborga. Za zaposlene u gradskoj upravi uvode šestosatno radno vrijeme. Smanjenje dnevne satnice za dva sata, a time i tjedne satnice za 10 sati, neće se odraziti na plaćama zaposlenih. Oni će za 30 sati tjedno primati istu plaću kao što su je primali dok su radili 40 sati. Želja je gradskih vlasti, naime, da s manjim opterećenjem radnika smanje bolovanja, potaknu učinkovitost na radnom mjestu, a u konačnici i uštede novac državi.
"Smatramo da je vrijeme da se ovome pokušaju u našoj zemlji pruži šansa", izjavio je Mats Pilhem, zamjenik gradonačelnika Göteborga za novinski portal The Local. Kako je objasnio, gradska uprava bit će ogranizirana kroz dva odjela – pokusnu i kontrolnu skupinu. Zaposlenici jedne skupine radit će šest, a druge osam sati i za svoj rad primati jednaku plaću. Na kraju će usporediti rad grupa i nastojati utvrditi razlike.
"Očekujemo da će osoblje pribjegavati rjeđim bolovanjima te da će se oni koji budu radili kraće psihički i fizički osjećati bolje", rekao Pilhem. No, on se nada i da bi skraćeno radno vrijeme moglo otvoriti i nova radna mjesta, jer se uvjerio da su zaposleni koji rade osam sati često manje učinkoviti. Navodi pritom i kako u nekim djelatnostima, poput skrbi za starije osobe, nije problem u manjku radne snage, već u činjenici da se nakon dugih smjena smanjuje učinkovitost radnika.
Već viđeno
Potez gradske uprave Göteborga nije neko čudo koje već nije viđeno. Ranija istraživanja učinka smanjenja radnog vremena na zdravlje radnika pokazalo je niz koristi. Osim činjenice da su radnici produktivniji, odnosno efikasniji, istraživanja su pokazala i da se s kraćim smjenama smanjuje broj pogreški u konačnom proizvodu. Kraći radni dan u prošlosti je Švedska više puta testirala u različitim sektorima. Utjecaj skraćenog radnog dana promatran je i u Finskoj, Norveškoj, kao i u Japanu.
"To je i naša Pliva radila još prije '90-ih", veli Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. No, razlog zbog kojoj je Pliva tada skraćivala radno vrijeme nije bio motiviran smanjenjem bolovanja i povećanjem produktivnosti radnika, već činjenicom da su radnici bili izloženi štetnim emisijama u radnoj okolini. Iako je opasna okolina za zdravlje radnika dovela do smanjenja satnice, u konačnici se uvidjelo da je taj potez smanjio i broj bolovanja, ozljeda na radnom mjestu, ali i škarta u proizvodnji. Da su radnici kojima je satnica smanjena psihički i fizički spremniji, manje se ozljeđuju i odlaze na bolovanje pokazuju i istraživanja, kao i da se smanjuje broj grešaka u finalnom proizvodu.
Manje grešaka
"Kada bi netko danas u Hrvatskoj izašao s takvom idejom, vjerojatno bi ga zatukli. Ali smanjenje satnice bila bi fantastična mjera ne samo kada se gleda njen utjecaj na zdravlje i produktivnost radnika već i za zapošljavanje", veli Zavalić. Navodi, pritom, kako je Njemačka jedna od zemalja koja pribjegava smanjenju satnice radi povećanja zaposlenosti. S druge strane, Švedska, Finska, Norveška, Japan za takvim su mjerama posezali kako bi vidjeli kakav utjecaj kraći rad ima na zdravlje radnika i produktivnosti. Japanska istraživanja bazirana su na 6,5 sati rada dnevno, a Zavalić veli kako danas sve više mladih ljudi u Japanu ne želi raditi dulje od osam sati. Pokazalo se kako nakon 6,5 sati rada efikasnost radnika pada.
"Mislim da ćemo i mi za jedno tri stoljeća shvatiti da je za neke poslove optimalno radno vrijeme šest sati dnevno", veli Zavalić. Zemlje koje eksperimentiraju smanjenje radnog vremena to rade u poslovima koji su ili izuzetno zahtjevni – primjerice, u proizvodnji – ili monotoni. Primjerice, riječ je o administraciji gdje se radnje ponavljaju. Smanjenje grešaka, kao i bolje psihofizičko stanje radnika logična je posljedica kraćeg radnog vremena jer kako Zavalić ističe, tijelu je potrebo slobodno vrijeme za odmor i reparaciju.
Opasni prekovremeni sati
Koliko je vrijeme odmora bitno, jasno je i iz svih podataka o štetnosti prekovremenog rada, rada u smjenama i noćnog rada koji prema istraživanjima mogu ozbiljno ugroziti fizičko i psihičko zdravlje. Poseban problem današnjice su prekovremeni sati jer radnici u strahu od gubitka radnog mjesta pristaju raditi koliko se to od njih traži. Stres, jedna od bolesti modernog čovječanstva povezuje se i s pritiscima na radnom mjestu. Pad koncentracije, kronični umor, bolesti srca, visoki tlak samo se neke od posljedica jurnjave na poslu i sve većih sati rada.
Izvor: Novi list
