Svakoj osobi mlađoj od trideset godina država će najkasnije u roku od četiri mjeseca od završetka školovanja ili ulaska u nezaposlenost ponuditi ili zaposlenje, ili vježbeništvo, ili naukovanje, ili nastavak obrazovanja.
Ministar je kazao kako poslodavci koji zaposle određene kategorije nezaposlenih mogu računati na potpore u iznosima od 10,8 do čak 52,5 tisuće kuna po radniku. Zanimljivo je da na sufinanciranje mogu računati i oni poslodavci koji uvode nove tehnologije, te od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje mogu zatražiti poticaje za usavršavanje zaposlenika u tom području.
Međutim, vrlo malo njih se sjeti zatražiti tu potporu. Ministar je najavio kako oni poslodavci koji pokušaju 'loviti u mutnom', te radi mogućih poticaja otpuštati stare kako bi zaposlili mlade zaposlenike, mogu zaboraviti na takve rabote:
- Imamo alate za praćenje nepoštenih. Onaj tko otpusti zaposlenike u zadnjih šest mjeseci, tko ne podmiruje obveze prema radnicima i državi, kao ni poslodavci koji nemaju nijednog zaposlenika, ne mogu računati na državne poticaje – izvijestio je ministar. On je važnim za mlade ljude naveo i mogućnost samozapošljavanja, za koji država nudi subvencije u visini 25 tisuća kuna.
- Oko osam tisuća mladih ove je godine krenulo u samozapošljavanje. Više od 60 posto tih tvrtki ostane i nakon dvije godine raditi i zapošljavati druge – iznio je statistiku ministar Mrsić. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, potpore za (samo)zapošljavanje, javni radovi, obrazovanje nezaposlenih, potpore za očuvanje radnih mjesta - ukupno tridesetak mjera stoji pred mladima, ali i poslodavcima, kako bi im pomoglo da se nezaposlenost mladih, kaže ministar Mrsić, smanji na željenih ispod 20 posto. Od petka je kao važan izvor informacija aktivirana i web stranica www.gzm.hr, a ministar Mrsić poručuje:
- Mjere podupiru, ali nikako ne zamjenjuju zapošljavanje!
Više prakse, manje teorije
Ministar Mrsić ponovio je kako je država odlučna u namjeri provođenja reformi strukovnog obrazovanja, koje generira mlade za burzu rada, a ne za tržište:
- Više prakse, manje teorije, plaćanje mentora koji će osposobljavati učenike za zanimanja, prestanak segmentiranja strukovnog obrazovanja i spajanje više zanimanja u jedno, kao i plaćanje prakse učenicima, to je smjer u kojemu trebamo ići u reformi strukovnog obrazovanja. Dio europskog novca usmjerit ćemo na te reforme, jer Hrvatska više ne može čekati i školovati mlade za zanimanja koje se ne mogu zapošljavati – najavio je ministar Mrsić.
Kazao je kako će slične promjene doživjeti i sustav prekvalifikacija putem HZZ-a, a najavio je i kako se traže modeli da se završenim gimnazijalcima, koji čine 12 posto u strukturi nezaposlenih, omogući da se zaposle ili prekvalificiraju.
Izvor: SlobodnaDalmacija.hr
