Godine truda koji su angažirani mladi otočani ulagali u osnaživanje svog škoja, posljednjih se mjeseci ugrađuju u val pozitivne promjene oblikovan u Pokret otoka.
Prva je to međuotočna inicijativu na Jadranu, čije je snažno ime odraz erupcije njihovih zalaganja za održivi i odgovorni razvoj otoka.
Mljetu, Prviću, Hvaru, Braču, Šolti, Korčuli, Visu i Lastovu uskoro bi se u Pokretu trebala pridružiti ekipa s Dugog otoka, Murtera, Silbe i Cresa, pa je s vremenom izvjesno i konačno povezivanje svih jadranskih otoka.
"Trenutak je jednostavno sazrio, pa se sve odvija brzo i glatko. Već neko vrijeme svi nešto rade na svojim otocima, a sada, konačno umreženi, jurimo prema ostvarenju davno zacrtanih ciljeva", kaže optimistično Šoltanka Maja Jurišić, iz Udruge "Buđenje" za Slobodnu Dalmaciju.
Sve je, objašnjava, krenulo iz znatiželje članova udruga "Fabrika ideja" s otoka Korčule i "Krok" s otoka Brača, koji su je posjetili kako bi proširili znanje i usporedili iskustva, a nakon što je na njihovu škoju održala praktične edukacije za nezaposlenu mladež. Neformalno je druženje urodilo prvim idejama o umrežavanju, čemu je doprinio i pravovremeni poziv EU parlamentarca Davora Škrleca hvarskoj udruzi "Održivi otok" da mlade s otoka dovede u Bruxelles.
"Tamo se, osim nas, okupila ekipa sa šest otoka, među kojima i članovi udruga "Best of Brac" iz Supetra i "Kazališta Besa" s otoka Visa, s kojima smo brzo razvili priču o virtualnoj platformi, jer je ispalo da je najveći problem naša međusobna nepovezanost. Činjenica je da na svim otocima imamo slične probleme, različitog intenziteta; "Jadrolinija", školovanje, zapošljavanje, iseljavanje, život izvan sezone.
Neki imaju pitanja, drugi odgovore, neki planiraju, a drugi već rade. Shvatili smo da bi povezani bili brži i produktivniji pa je tako i nastala virtualna platforma www.otoci.eu, koja danas okuplja stotinjak članova, što organizacija, što pojedinaca, i njihov broj iz dana u dan raste. Jedni drugima pružamo podršku i na tom su tragu već zaživjeli neki dobri projekti i suradnje", govori Maja.
U širenju, kaže, nemaju granice, jer, kako ističe, što ih je više, jači su, a to potvrđuje i činjenica da su nedavno ušli u radnu skupinu za izmjenu Zakona o otocima, gdje su prepoznati kao bitan faktor. Kako navodi, prilika je to djelom zaslužena suradnjom s Otočkim saborom, od čijeg iskustva imaju veliku korist. Ta je suradnja, objašnjava, dobar primjer razmjene znanja i ideja na uzajamnu korist, odnosno principa na kojem i grade rastuću zajednicu u Pokretu otoka.
"Međusobna interakcija gdje mi od njih dobivamo iskustvo, a oni od nas svježe ideje, inovacije, i prilagodbu novim tehnologijama, pokazatelj je dobre prakse.To je ono klasično udruživanje, na tragovima drevnih zadruga koje su upravo iz Dalmacije i krenule, a u kojima mi vidimo našu budućnost. Tek kada se okrenemo jedni drugima, pružimo si ruke i zajedno povučemo, otoci će krenuti naprijed", objašnjava Maja.
Cilj im je potaknuti održivi razvoj otoka kroz društveno zapošljavanje, reinvestiranje kapitala koji se generira na otoku, povezati turizam s ekološkom proizvodnjom lokalne hrane, te produžiti sezonu osmišljavanjem aktivnosti za otočane i goste kroz cijelu godinu.
A da je Pokret otoka pravovremena inicijativa potvrđuje navodeći kako su na razini EU-a već prepoznati kao potencijal mreže koja bi se mogla replicirati u Grčkoj, Španjolskoj i sličnim zemljama.
Klik na cijeli članak.