Cijene nafte su potonule oko 25 posto.
Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica padale po stopama koje nisu viđene od financijske krize 2008. godine jer se zbog brzog širenja koronavirusa u svijetu i strahovanja od velikih gospodarskih šteta ulagači povlače iz rizičnijih investicija, prenosi Poslovni dnevnik.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 10,4 posto, na 23.185 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 8,8 posto, na 2.711 bodova, a Nasdaq indeks 8,2 posto, na 7.874 bodova.
Oštar pad cijena nafte
Od samog početka prošloga tjedna svjetske su burze bile pod snažnim pritiskom zbog strahovanja ulagača da će širenje koronavirusa u svijetu izazvati veće gospodarske štete nego što se još nedavno mislilo.
Uz to, u ponedjeljak su cijene nafte na svjetskim tržištima potonule oko 25 posto, što je bio njihov najveći dnevni pad još od siječnja 1991. godine, kada je započeo prvi Zaljevski rat.
Bila je to posljedica prekida dogovora između OPEC-a i Rusije o ograničavanju proizvodnje, zbog čega je Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte, odlučila smanjiti cijene svoje nafte i povećati proizvodnju.
Trump zabranio putovanja iz Europe
„Ulje na vatru” dolio je u srijedu predsjednik SAD-a Donald Trump odlukom o privremenoj zabrani putovanja iz većeg dijela Europe u SAD u nastojanju da spriječi širenje virusa.
Premda je Trump poručio da u trgovini neće biti restrikcija, njegova odluka nanijet će, kažu analitičari, velike štete nizu poslovnih sektora i dodatno usporiti svjetsko gospodarstvo.
„Zabrana putovanja iz Europe definitivno je sve iznenadila. Već se zna da će gospodarske posljedice od koronavirusa biti značajne, a s ovom dodatnom mjerom, utjecaj na poslovanje bit će multipliciran. Tržište na to nije računalo… To će kratkoročno biti veliki ekonomski trošak”, kazao je Khoon Goh, direktor u ANZ banci.
Nakon Trumpove odluke, na europskim su burzama cijene dionica zabilježile najveći pad u povijesti. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica potonuo je u četvrtak 11,5 posto.
Na Wall Streetu su, pak, burzovni indeksi toga dana potonuli gotovo 10 posto, što je bio njihov najveći dnevni pad od ‘Crnog ponedjeljka’ u listopadu 1987. godine.
Pritom su svi najvažniji indeksi po prvi put od financijske krize 2008. godine uronili u području ‘medvjeda’, više od 20 posto ispod svoje prethodne rekordne razine.
Tako je spektakularno okončano rekordno dugo razdoblje vladavine ‘bikova’ na svjetskim burzama.
Izbrisane tisuće milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica
Zbog strahovanja od gospodarskih posljedica ‘koronakrize’, MSCI svjetski indeks, koji prati kretanja na svim najvećim svjetskim burzama, potonuo je 24 posto u samo 20 trgovinskih dana, što je jedan od najbržih padova u povijesti iz područja ‘bikova’ u područje ‘medvjeda’.
Još polovicom veljače taj se indeks kretao na rekordnim razinama, a od tada je na burzama izbrisano više od 15.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica.
Gospodarstva na rubu blokade
Gospodarstva su već ionako pogođena zbog poremećaja nabavnih lanaca u svijetu i poremećaja potražnje, dok se poslovni skupovi, sportski, zabavni i drugi događaji odgađaju zbog širenja koronavirusa.
Zbog toga se ulagači plaše pada gospodarske aktivnosti i recesije.
“Strahuje se zapravo da gospodarstvo ne slabi već je na rubu blokade. Val rasprodaja zahvatio je cijelo tržište i računamo s mogućnošću da bi takav razvoj situacije mogao prerasti u novu financijsku krizu”, kaže Dennis Dick, trgovac u Bright Trading LLC-u.
Izvanredno stanje u SAD-u
Ipak, u petak su se tržišta stabilizirala, pri čemu su na Wall Streetu cijene dionica skočile više od 9 posto.
Predsjednik SAD-a Donald Trump proglasio je izvanredno stanje u zemlji zbog pandemije koronavirusa, što će omogućiti saveznoj vladi da deblokira sredstva za slučajeve katastrofe, 50 milijardi dolara.
Trump je najavio i da će na raspolaganju biti oko 5 milijuna testova na koronavirus, nakon što je posljednjih dana bio pod udarom kritika zbog manjka pribora za testiranje i zbog banaliziranja zaraze u prvim danima epidemije.
Trump je također naredio kupnju nafte za strateške rezerve, što je potaknulo rast cijena ‘crnog zlata’.
„Ovi potezi su veliki korak naprijed. Vidjeli smo veliki pad tržišta kada mjere nisu bile dovoljne. A nakon ovog agresivnijeg odgovora na virus, tržište je reagiralo pozitivno”, kaže Ed Keon, direktor u tvrtki QMA.
Poticajne mjere središnjih banaka
Ulagači se nadaju da će stabilizaciji tržišta pridonijeti i poticajne mjere središnjih banaka.
Britanska središnja banka jedna je od onih koja je oštro srezala kamatne stope, dok je Europska središnja banka (ECB) najavila novi program kupnje imovine i povoljne kredite za banke kako bi osigurala likvidnost i financiranje gospodarstva.
Od američkog Feda očekuje se, pak, da idućega tjedna dodatno smanji ključne kamatne stope, premda ih je nedavno već srezao za 0,50 postotnih bodova.
Fed je najavio i da će u financijski sustav u kratkom roku ubrizgati 1.500 milijardi dolara, što predstavlja, kažu analitičari, agresivnu akciju središnje banke u cilju povećanja likvidnosti, stabilizacije financijskih tržišta i poticanja gospodarstva.
Na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale čak i više nego na američkim.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica potonuo je 18 posto, što je njegov najveći tjedni gubitak od financijske krize 2008. godine.
Pritom je londonski FTSE skliznuo 17 posto, na 5.366 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 20 posto, na 9.232 boda, a pariški CAC 19,9 posto, na 4.118 bodova.
Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 11 posto, na 17.431 bod.
Izvor: Poslovni dnevnik
Najnovije oglase, vijesti i savjete iz svijeta tržišta rada potraži i na MojPosao LinkedIn profilu!
