Već je svima jasno kako će COVID-19 pandemija imati dalekosežan i opipljiv utjecaj na tržište rada u sljedećih nekoliko godina
Osim što upravljačke strukture svakog poduzeća imaju povećanu brigu o zdravstvenoj strani zaposlenika i njihovih obitelji, ekonomske posljedice i šokovi će utjecati na svijet rada kroz tri ključne dimenzije:
1) Broj radnih mjesta
2) Učinak i kvaliteta rada
3) Promjena radnih ugovora
Statistike i predviđanja utjecaja COVID-19 na radne odnose
Prva procjena Svjetskog vijeća za trgovinu i turizam predviđa pad međunarodnih dolazaka po zemljama i do 25% u 2020. godini, što samo po sebi vodi do zaključka da su milijuni radnih mjesta diljem svijeta izložena riziku otkaza.
Gledajući iskustva prethodnih kriza, negativni šok na strani potražnje za radnom snagom vjerojatno će se pretvoriti u značajna smanjenja nadnica i prilagodbe radnog vremena, odnosno solidarnost u svim strukturama poslovnog subjekta će se morati pokazati kao okosnicom opstanka. Međutim, kao što smo već naveli, specifičnosti ove situacije je ta da se pojavljuju novi izdatci u vidu zdravstvene zaštite, prilagodbe prostora i opreme, viših cijene prijevoza i slično.
Sve ekonomske krize do sada su imale više-manje sličan uzorak i utjecaj na gospodarska kretanja i stanovništvo, međutim trenutna kombinacija ekonomske sa zdravstvenom krizom definitivno ima nerazmjeran utjecaj na pojedine segmente stanovništva, što veoma lako u budućnosti može izazvati još veće raslojavanje i pogoršanje ekonomske moći između društvenih slojeva.
Kada govorimo o ekonomskim posljedicama i poslovnom formiranju individue, možemo identificirati kao najosjetljivije sljedeće grupe stanovnika:
• Mlade osobe koje se svakako suočavaju sa višim stopama nezaposlenosti, te su samim time osjetljiviji na pad potražnje radne snage. Međutim i stariji radnici koji se nalaze na zalazu svoga radnog vijeka nisu ništa manje pogođeni. Prema iskustvima zadnje pandemije, one svinjske gripe MERS-a, može se izvesti činjenica kako je mnogo veća vjerojatnost kako će osobe starije od 55 godina dobiti otkaz ili biti pogođene smanjenjem broja radnih sati od osoba u najzrelijim radnim godinama, odnosno od 35-45 prema starosnoj strukturi.
• Žene su velikom mjerom zastupljene kao zaposlenici u koronom najpogođenijim sektorima (usluge, ugostiteljska i turistička djelatnost) ili koja se nalaze u izravnom kontaktu s pandemijom (npr. medicinske sestre). Tako ILO procjenjuje da 58,6% svih zaposlenih žena u svijetu radi u sektoru usluga širom svijeta, u usporedbi do 45,4% muškaraca.
• Socijalno nezaštićeni radnici koje uključuju povremene radnike, „freelancere“, odnosno sve one koji rade ugovorima o djelu, budući da nemaju pristup mehanizmima socijalne zaštite poput plaćenog odsustva ili bolovanja.
Radni odnosi i edukacija zaposlenika
Rad na daljinu ili popularno rad od kuće je stigao, i tu je da ostane, te će kao takav definitivno utjecati na radne odnose. Cjelokupni poslovni svijet složan je sa činjenicom kako će se ovaj oblik rada nastaviti i nakon pandemije. Situacija fizičke odvojenosti radnih mjesta potpuno je promijenila način na koji zaposlenici i vodstvo surađuju i rade.
Tako smo se našli u situaciji da mnogi radnici moraju poboljšati i unaprijediti svoje komunikacijske vještine, bolje uskladiti svoje poslovne strategije, kao i poraditi na aktivnostima izvještavanja o obavljenim radnim procesima – i to sve u digitalnom obliku. Izvrsna suradnja rezultira poboljšanom učinkovitošću i povećanom produktivnošću, ali samo ako na prvom mjestu imate prave alate.
Prisutnost tehnologije za podršku udaljenom radu zauzela je središnje mjesto u posljednjih nekoliko mjeseci. Video konferencije, raznolika programerska rješenja i „chat botovi“ omogućili su radnicima da ostanu produktivni tijekom rada od kuće.
Trenutačno tvrtke našeg okruženja nemaju drugog izbora osim restrukturiranja i digitalizacije, budući da se zdravstvena situacija neće još jedno vrijeme mijenjati, a nažalost nesporna je i činjenica kako će se određen broj poslovnih subjekata odlučiti za provedbu likvidacije svojeg društva, u nadanju nekih novih i boljih tržišnih prilika.
Stoga edukacija zaposlenika treba ići ka digitalnoj transformaciji i unapređenju svojih socijalno-poslovnih vještina. Nesporna je činjenica da dobar dio zaposlenika radi dugogodišnje automatizirane poslove, koji ne traže upotrebu digitalnih alata pa niti pretjeranu komunikaciju. Upravo su to dva aspekta poslovanja koja traže promjene.
Što se tiče prirode samih radnih odnosa i ugovora kojih ih reguliranju, definitivno će se više pozornosti davati klauzuli promijenjenih okolnosti, jer će se poslodavci voditi većom zaštitom svojih interesa. Ova klauzula odnosi se na oslobađanje ispunjenja ugovorne obveze ukoliko je isto apsolutno nemoguće zbog događaja koji ima karakter više sile, tj. događaja koji je istovremeno nepredvidiv i sile jače od moći poslovnog subjekta.
Za kraj
Pandemija koronavirusa, doslovno preko noći, dovela je do velikih promjena. Unutar pojedinih organizacija značajno se promijenio način poslovanja, odnosi među zaposlenicima, klijentima, kupcima i dobavljačima. I sada, dok se tvrtke polako počinju vraćati u koliko toliko normalne radne procese, odgovor na pitanje kako će se takav način funkcioniranja dugoročno odraziti na svijet rada je nezahvalno dati, ali jedino što je kristalno jasno ogleda se u činjenici da je prilagodba radnih odnosa u punom jeku.
