Čak dvije trećine umirovljenika nalazi se ispod te granice.
Mirovine kroz polugodišnja usklađivanja prate porast cijena i plaća, ali ipak za njima sve više zaostaju pa je umirovljenički standard unatoč “povišicama” zapravo sve lošiji. Osim podatka o udjelu prosječne mirovine u prosječnoj plaći, koja za lipanj iznosi 7.175 kuna, od nikad nižih 35,99 posto, o tomu svjedoči i linija siromaštva koja je porasla s dosadašnjih 2.710 kuna na 2.927 kuna.
Čak dvije trećine umirovljenika ispod praga siromaštva
Mirovinu manju od 3.000 kuna prima čak 595.292 umirovljenika, odnosno više od 60 posto svih 962.646 umirovljenih prema općim propisima, bez inozemnih mirovina. Ukupno, takvih je mirovina čak 767.634, odnosno 66 posto među svih 1,14 milijuna građana umirovljenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Prosječna mirovina svih njih iznosi 2.581 kuna te se nalazi za 346 kuna ispod linije siromaštva, objavio je portal mirovina.hr.
Dakle, dvije trećine umirovljenika ima mirovinu ispod 3.000 kuna, što je na samoj granici siromaštva, a koja posljednjih godina konstantno raste. Podatak o pragu rizika od siromaštva za prethodnu godinu objavljuje Državni zavod za statistiku. Za jednočlano kućanstvo on prema nedavno objavljenim podacima za 2020. iznosi 35.124 kune, što je mjesečno 2.927 kuna. Za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece prag rizika od siromaštva je 73.761 kuna.
Najteže udovicama u obiteljskoj mirovini
Pritom ne smijemo zanemariti činjenicu da su mnogi umirovljenici nažalost udovice i udovci, posebice u kategoriji niskih obiteljskih mirovina čiji su korisnici u 93 posto slučajeva žene. Naime, obiteljska mirovina iznosi 2.094 kune, koliko u prosjeku prima 215.187 korisnika. Za 833 kune je to manje od praga siromaštva.
Da bi stvar bila gora, granica siromaštva zasigurno je još veća u 2021. godini zbog inflacije pa je stvarno stanje još nepovoljnije po hrvatske umirovljenike kojima prijete dodatna poskupljenja cijena osnovnih namirnica i režijskih troškova.
Prag siromaštva za ovu će godinu biti znatno veći
Naime, prag siromaštva raste od 2013. godine kada je iznosio 22.916 kuna, odnosno 1.909 kuna za samca. Sedam godina kasnije imamo više nego tisuću kuna veći iznos, a podaci za ovu bit će poznati tek iduće godine, pri čemu nema sumnje da on neće debelo prelaziti iznos od 3.000 kuna. Samo u odnosu na 2019. riječ je o razlici od 2.604 kune godišnje, odnosno 217 kuna mjesečno.
Valja uzeti u obzir i da se u prosječnim neto plaćama ne prikazuju neoporeziva davanja poslodavaca radnicima koje dodatno povećavaju životni standard radnika pa je jaz u odnosu na onaj umirovljenički realno još i veći.
Izvor: mirovina.hr
