Ako se svi slažu s odlukom, velika je vjerojatnost da nešto nije u redu
Da li ste ikada potisnuli poriv da progovorite na sastanku ili na nekom drugom obliku grupnog rada zato što ste mislili da će drugi članovi tima pomisliti da ne podržavate grupni napor? Ili ste imali priliku voditi tim u kojem drugi članovi nisu zastupali svoje stavove? Ako je odgovor na ova pitanja potvrdan, sigurno ste osjetili pojavu grupnog razmišljanja.
Termin "groupthink" definirao je Irving Janis 1972. , fasciniran situacijama u kojima su vrlo inteligentne osobe nesposobne donijeti ispravnu odluku. Janis sugerira da se grupno razmišljanje pojavljuje kada je vođa tima moćna i uvjerljiva osoba, kada je kohezija tima visoko izražena i kada je donošenje odluke uvjetovano jakim pritiskom izvana.
Drastičan primjer: eksplozija Challengera... Iako su inžinjeri projekta Space Shuttle upozoravali čelnike NASA-e na potencijalne probleme, oni su te izvještaje zanemarili zbog mogućih problema s medijima. Posljedice: tragične...
Prepoznajte na vrijeme simptome grupnog razmišljanja
Racionalizacija: Članovi tima uvjeravaju sami sebe da je njihova odluka jedina najbolja, unatoč činjenicama koje ne govore u prilog. Vrlo često smatraju da osobe izvan tima imaju drugačije mišljenje zato što nisu imale priliku tako ekstenzivno istraživati problem poput osoba uključenih u timski rad.
Pritisak kolega: Kada jedan član tima iznosi drugačije mišljenje o problemu ili propituje racionalnost odluke tima, ostali kolege se počinju udruživati u naporu da pritiskom grupe navedu člana tima na suglasnost s donešenom odlukom. "Ako zaista smatraš da nismo u pravu, uvijek možeš napustiti ovaj tim..."
Samozadovoljstvo: Nakon nekoliko uspjeha, grupa osoba uključenih u timski rad počinje vjerovati da je svaka odluka koju predlože ispravna, jednostavno zato što nema suprotnih stajališta iz bilo kojeg relevantnog izvora.
Moralni konformizam: Svaki član tima sebe doživljava kao moralnu osobu. Kombinacija takvih osoba u timu upravo zato neće biti sklona donošenju loših ili nemoralnih odluka. Kada se moralnost koristi kao osnova za odlučivanje, pritisak na suglasnost svih uključenih time je veći jer niti jedna osoba ne želi biti smatrana nemoralnom. "Svi znamo što je dobro i što je loše, zato je naša odluka definitivno dobra."
Stereotipi: Kako se grupa sve više usklađuje u timskome radu, članovi počinju gledati na osobe izvan grupe kao one koji nemaju iste stavove kao tim, ili imaju negativan pristup. Upravo taj doživljaj tuđih negativnih karakteristika tim kasnije koristi kao sredstvo za borbu protiv opozicije.
Cenzura: Članovi tima cenzoriraju sami sebe kako bi se uklopili u grupni rad – "Ako su svi suglasni, onda možda ja definitivno nisam u pravu..." Informacije koje se prikupljaju na ovaj način su cenzorirane tako da pridonose ili pružaju potporu izabranoj odluci ili alternativi.
Iluzija jednoglasnog odlučivanja: Samo zato što nitko unutar tima nije izgovorio drugačije mišljenje, svatko u grupi ima osjećaj da je odluka cijeloga tima jednoglasno donešena. "Svi smo se složili, dakle, to je naša dobra odluka."
Kako izbjeći grupno razmišljanje?
Obratite pažnju da Vaš tim primjenjuje sljedeće postupke u procesu donošenja odluke:
U sljedećem članku pročitajte: Metoda "Šest šešira za razmišljanje"
