Do ulaska u Europsku uniju Hrvatska bi mogla dobiti prve fondove za nezaposlene koje bi (su)financirali poslodavci.
Naime, riječ je o praksi uobičajenoj u pojedinim članicama EU, čija bi primjena u nas, s jedne strane, ublažila pritisak nezaposlenih na uvijek kratak državni proračun, dok bi, s druge strane, nezaposlenima olakšala snalaženje na sve nesigurnijem tržištu rada.
Državna tajnica za rad Vera Babić za Privredni vjesnik je izjavila kako su "ideje osnivanja fondova za nezaposlene dobrodošle, kao i inicijative za sustavom koji bi jačao socijalnu sigurnost nezaposlenih, osobito na način provedbe onih programa aktivne politike na tržištu rada, koji bi za cilj imali osposobljavanje i obrazovanje radi bržeg uključivanja u svijet rada svih koji se nađu u statusu nezaposlenih."
Babić dodaje kako bi socijalni partneri i u sadašnjem zakonodavnom okviru mogli naći mogućnost osnivanja takvih fondova, ali ističe kako sve to u velikoj mjeri ovisi o odgovornosti samih partnera u socijalnom dijalogu te o njihovoj volji za postizanjem kompromisa.
Posebni fondovi za nezaposlene u mnogim su se članicama EU-a pojavili u kontekstu osiguranja za slučaj insolventnosti ili stečaja poslodavca. U njima je, objašnjava Babić, sudjelovala i država, putem sredstava iz državnih proračuna, no nije rijedak slučaj i da su ih financirali sami poslodavci.
Razvojem modela fondova za nezaposlene evoluirali su i modeli njihova financiranja, pa ih tako uglavnom financiraju poslodavci ili njihove udruge. Država, pak, sa svoje strane pridonosi mjerama porezne politike, kao što su porezne olakšice, ali moguć je i njen izravan angažman proračunskim sredstvima, objašnjava Vera Babić.
Ovu ideju dobrodošlom smatra i predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever. On napominje kako bi njihovo osnivanje značilo konkretan iskaz socijalne odgovornosti, za koju bi se svi trebali zalagati.
Međutim, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Damir Kuštrak podsjeća kako poslodavci već financiraju jedan fond za nezaposlene, i to Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ), za kojeg se sredstva osiguravaju iz poreza i doprinosa.
Kuštrak također primjećuje da iako se u posljednje vrijeme sve češće govori o modelu fleksigurnosti, nitko do sada nije rekao čime bi se taj model financirao, iako dodaje kako su poslodavci svjesni da postojeći sustav osiguranja za slučaj nezaposlenosti ne predstavlja najbolje rješenje.
Stoga vjeruje da bi i poslodavci bili spremni razgovarati o osnivanju fondova za nezaposlene, ali ističe kako do takvih rješenja treba doći putem dijaloga socijalnih partnera, u kojem bi svaki od njih preuzeo svoj dio odgovornosti.
Analitičar Hypo Alpe-Adria-Banka, Hrvoje Stojić ističe kako bi poslodavci definitivno trebali razmisliti o tome, a čak bi se i više njih moglo povezati radi osnivanja jednog takvog fonda. "Kratkoročni učinci takvih fondova vjerojatno ne bi bili veliki, ali osjetili bi se na duge staze", kaže Stojić.
Odluči li se Hrvatska na osnivanje ovakvih fondova za nezaposlene, jasno je da će se radno zakonodavstvo morati mijenjati na putu ulaska u EU, a osnivanje fondova ne bi značilo i raskid sa sadašnjim javnim sustavom osiguranja za slučaj nezaposlenosti, koji je u skladu sa standardima Međunarodne organizacije rada.
(V.K.)
Izvor:
Privredni vjesnik
