Ako se ne poveća zaposlenost, socijalni model Hrvatske neće moći dugoročno izdržati, rekla je Vera Babić, državna tajnica za rad u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva.
Objasnila je da Hrvatska u stopi zaposlenosti koja je trenutačno nešto veća od 55% odstupa od zemalja EU.
Sve što je niže od 60% loše je ako se ima na umu lisabonski strateški cilj da do 2015. stopa zaposlenosti u EU dosegne 70 posto. Riječ je o tome da od 100 osoba koje su u dobi od 15 do 64 godine, čak njih 70 bude raspoloživo za tržište rada. Svi ostali ulaze u neaktivni dio stanovništva za koje društvo na neki način mora skrbiti.
Na nedavno održanom okruglom stolu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR) Sanja Crnković-Pozaić upozorila je na naizgled nelogičnost - što je među nezaposlenima niži stupanj obrazovanja, to su veća njihova očekivanja visine plaće.
"Oni se ponašaju racionalno jer im se zbog davanja države i vjerojatno rada na crno ne isplati raditi i tako se stalno vrte u krugu polusiromaštva", kaže Crnković-Pozaić.
Dodala je da je stopa zaposlenosti mala kod mladih osoba i žena te smatra da bi poticaje ciljano trebalo usmjeriti upravo na njihovo zapošljavanje.
Podizanje stope zaposlenosti aktivnog stanovništva bit će težak zadatak, smatra državna tajnica za rad, a važnu ulogu imat će i regionalni razvoj. Potrebno je, ističe, uložiti u infrastrukturu, obrazovni sustav i zdravstvo uz više koordinacije u socijalnoj politici.
"Univerzalni kriteriji u socijalnoj politici više ne dolaze u obzir. Drugim riječima, treba davati onima koji uistinu nemaju dovoljno za pristojan život, a ne svima po malo. To neće biti popularne mjere, jer će se vjerojatno dotaknuti i neka stečena prava. No, ako to ne napravimo, doći će u pitanje fiskalna održivost socijalnog sustava", tvrdi Babić.
Trenutačno je stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj prema podacima Državnog zavoda za statistiku 14,7%, dok je anketna nezaposlenost nešto viša od 8 posto. Tako nitko više ne dovodi u pitanje Vladinu najavu da će anketnu nezaposlenost do kraja mandata smanjiti na sedam posto.
Državna tajnica za rad napominje da će se u predstojećim izmjenama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti morati malo redefinirati pojam nezaposlenosti. Naime, prema međunarodno prihvaćenoj definiciji, nezaposlena je ona osoba koja aktivno traži posao i raspoloživa je za rad.
U HZZ se trenutačno moraju prijavljivati i osobe koje traže posao, ali nisu raspoložive za rad. To su, primjerice, navodi Vera Babić, mlade majke i studentice, koje na temelju prijave onda ostvaruju neka duga prava, te korisnici drugih obiteljskih naknada. Dakle, motiv im je ostvarivanje prava, a ne zaposlenje. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
