Vrtlarenje je ugodna i korisna aktivnost. Uz malo dobro volje, plodnog tla, vode i sunce, lako se dogode čudesne transformacije sjemena u biljku s plodovima. Lako, ako se vrt uzgaja na Zemlji.
No, što ako se povrće uzgaja u svemiru? Sheri Quinn koja radi na Međunarodnoj svemirskoj postaji kaže da se i to pokušava.
Biljke su ne samo vitalni dio zemaljskih ekosistema nego su i važan faktor u normalnom funkcioniranju svemirske postaje koja kruži Zemljinom orbitom. I baš kao na zemlji, biljke služe kao izvor hrane, ali i izvor psihološkog mira za posadu postaje.
U ispitivanjima flore u svemiru surađuju istraživači sa Sveučilišta Utah State, NASA-e i ruskog Instituta za biomedicinske probleme iz Moskve.
Liječnik Bruce Bugbee je profesor fiziologije biljaka iz Utah-e. Njegov se laboratorij već dugo bavi ovim istraživanjima. Kaže nam da sada kada znamo kako možemo biljke uzgajati u svemiru, možemo se usredotočiti na neka druga pitanja: "Pokušavamo sada ustanoviti koliko su biljke uistinu važne za astronaute? Koliki je psihološki utjecaj biljki na ljude prisiljene na život u vrlo neprirodnim uvjetima? Da li postoje nekakvi posebni osjećaji uzrokovani biljkama? Da li su oni pozitivni? Da li bi u svemir trebalo slati samo ljude koji te osjećaje imaju? Da li je njihov mentalni status bolji od onih koji za biljke ne mare?"
Na Međunarodnoj svemirskoj postaji još od 2002. godine postoji mali staklenik koji se zove Lada. Nazvana po ruskoj božici proljeća, Lada ne samo da obogaćuju jelovnik posade, nego predstavlja i kutak za bijeg od monotone svakidašnjice, a ponekad i utočište za borbu sa psihološkim pritiscima.
Primjerice, nakon eksplozije raketoplana Columbia pri povratku na Zemlju 2003. godine, posada na postaji je bila vidno potresena. Naloženo joj je, stoga, da provede više vremena u vrtlarenju i pokazalo se da je ta aktivnost imala smirujući učinak. Gredica u Ladi je mala, otprilike veličine većeg kofera, ali sa nje se ubiru plodovi graška i jedna vrste salate koja jako dobro uspijeva u ovim uvjetima.
Znanstvenici sada okušavaju kvalitativno ocijeniti koliki učinak ima vrtlarenje na psihološko stanje posade.
Vladimir Gushin je ruski psiholog koji nam pojašnjava neke od problema umjetne životne sredine. Kaže nam da mali, zatvoreni prostor nije problem za posadu – problem je nedostatak fizičkih i socijalnih podražaja kao što su osjet vjetra na tijelu, ptičji pjev ili viđenje lica koje ti je nepoznato.
Kako biljke rastu u ovim uvjetima? Trik je prevariti ih i stvoriti okolinu sličnu onoj na Zemlji. (A.T.)
Izvor:
VoA
