Svaki drugi ispitanik nezadovoljan je brojem dana godišnjeg odmora, dok ih 2 posto smatra kako je i ovo previše
Više od polovice zaposlenika ne može ići na godišnji kada to oni žele, a većina njih također ne dobiva regres za odmor. O godišnjem odmoru najčešće se razmišlja na poslu, a 40 posto broja dana odmora ostaje neiskorišteno, pokazalo je Istraživanje o godišnjim odmoru koje je nad 600 ispitanika proveo MojPosao.
Prema provedenom istraživanju prosječan broj dana godišnjeg odmora muškaraca i žena razlikuje se za 1,1 dan (muškarci 24, žene 22,9), a broj dana godišnjeg odmora se naravno povećava s godinama radnog iskustva. U prosjeku tri godine radnog iskustva donose jedan dan godišnjeg odmora više.
Najviše odmora imaju Slavonci
S obzirom na visinu primanja, najmanje dana godišnjeg odmora (19,6) imaju osobe s plaćom manjom od 2000 kuna, dok se osobe s plaćom od 4001 do 6000 kuna, u čiji raspon spada i prosječna plaća u Hrvatskoj odmaraju 22,7 dana. Najviše pak dana godišnjeg odmora (25,5) imaju osobe čija plaća iznosi od 6001 do 8000 kuna, dok oni s plaćom višom od 8000 kuna imaju 25,2 dana godišnjeg.
Gledajući regionalno najviše dana godišnjeg odmora imaju zaposlenici u Istočnoj Hrvatskoj (24,1 dan), a za njima slijede oni u Središnjoj (23,8 dana) i Sjevernoj Hrvatskoj (23,6 dana), Zagrebu i okolici (23,4 dana) te Dalmaciji (23). Najkraći godišnji imaju ispitanici s područja Istre i Kvarnera i to u prosjeku 22,9 dana.
Istraživanje je pokazalo da zaposlenici u tvrtkama sa do 19 zaposlenih imaju manje dana godišnjeg odmora (21,7 dana) od onih u srednje velikim (23,3) i velikim tvrtkama, koji imaju prosječno 24,9 dana.
Nezadovoljni zaposlenici
Svaki drugi ispitanik (51 posto) nije zadovoljan brojem dana godišnjeg odmora, odnosno htjeli bi veći godišnji odmor. Samo 2 posto misli da je to previše, tj. da toliko slobodnih dana smanjuje produktivnost, dok 47 posto smatra da je njihov godišnji dovoljan za odmor.
Većina ispitanika, njih 81 posto, planira na godišnji odmor ići dva ili više puta, dok će 15 posto ispitanika godišnji iskoristiti jednokratno, a 4 posto ispitanika izjavilo je da uopće neće ići na odmor.
Višak posla i pritisak nadređenih
Iako zaposlenici žele da im se broj dana godišnjeg odmora poveća, gotovo trećina ih neće iskoristiti svoj prošlogodišnji odmor u potpunosti. U prosjeku će devet dana godišnjeg odmora ostati neiskorišteno (10 dana muškarcima, devet dana ženama) što je 40 posto dana cijelog godišnjeg odmora.
S nemogućnošću odlaska na odmor u vrijeme kada njima odgovara, ponekad se susreće 45 posto ispitanika, dok za 14 posto zaposlenih odmor u željeno vrijeme uvijek predstavlja problem jer vrlo teško dobivaju odobrenje za godišnji.
Potrebno je istaknuti da se godišnji odmor ne iskorištava prvenstveno zbog previše posla (43 posto) i pritiska nadređenih (19 posto), a u manje slučajeva zbog loše organizacije vremena, straha od prevelikog zaostatka ili straha od otkaza.
I na odmoru razmišljaju o poslu
Četvrtina ispitanika navela je da često, a 56 posto ponekad razmišlja o poslu dok su na odmoru. Samo 19 posto ispitanika na godišnjem odmoru može u potpunosti zaboraviti na posao.
Osim toga, za vrijeme godišnjeg odmora 15 posto ispitanika svakodnevno provjerava službeni e-mail, dok ga povremeno provjerava njih 35 posto, a nikada njih 50 posto.
Prosječni regres 1716 kuna
Za 49 posto ispitanika kojima poslodavac isplaćuje regres, prosječan iznos regresa je 1.716 kuna, pri čemu ne postoji prevelika razlika u iznosu regresa koji dobiju muškarci i žene.
Uspoređujući rezultate ovogodišnjeg istraživanja s rezultatima istog istraživanja iz 2007. te 2006., može se uočiti lagani porast prosječnog iznosa regresa. Tako je u 2006. prosječan regres iznosio 1638 kuna, a u 2007. godini 1665 kuna.
Više informacija te download cjelokupnog istraživanja potražite ovdje.
