Ostvare li se crne procjene HNB-a, rast kamata za 5,8 postotnih bodova teško bi opteretio građane koji otplaćuju kredite
Zbog skupljih inozemnih izvora financiranja, banke bi mogle povisiti domaće kamatne stope, i to 5,8 postotnih bodova na kredite stanovništvu i 5,9 posto na kredite poduzećima, piše Tanja Ivančić Belošević u Večernjem listu.
Stoji to, među ostalim, u crnom scenariju Hrvatske narodne banke, u njihovu Tromjesečnu izvještaju. Riječ je o simulaciji procjene utjecaja krize na međunarodnom financijskom tržištu na hrvatsko gospodarstvo, koju su izradili analitičari HNB-a.
Dramatične rate
Ostvari li se takva crna prognoza, primjerice, rata stambenog kredita od 500.000 kuna (vezanog za euro), podignutog na 15 godina, koji s kamatnom stopom od 7 posto trenutačno ima prosječnu mjesečnu ratu od 4.244 kune, povećanjem kamata na 12,8 posto skočit će na 5.459 kuna. Dakle, običnim građanima, koji su jedino kreditom mogli doći do vlastita stana, rata bi skočila vrtoglavih 1.215 kuna.
Ako je, pak, riječ o autokreditu od, primjerice, 100.000 kuna, s otplatnim rokom od 5 godina te trenutačnom kamatnom stopom od 9,45 kuna i sadašnjim mjesečnim anuitetom od 2.097 kuna, prema vrijedećem zakonu kamate ne mogu iznositi više od 14 posto. No, dostigne li tu razinu, u ovom slučaju anuitet bi dostigao 2.326 kuna, odnosno 229 kuna više nego sada.
Pritisci na rast kamata
U Hrvatskoj udruzi banaka tvrde da nemaju mandat komentirati analize HNB-a, no upozorili su na istraživanje objavljeno na njihovim internetskim stranicama u kojem su zapravo analizirali moguće razloge za rast kamata.
Analitičari HUB-a upozorili su kako trošak izvora sredstava, granični trošak regulacije (nameti HNB-a) te premija na rizik i očekivana dobit vrlo kruto utječu na formiranje kamatnih stopa u Hrvatskoj. (A. T.)
Izvor:
Večernji list
