Bolovanja su prošle godine gospodarstvo i državu stajala oko 2,2 milijarde kuna
U Hrvatskoj je svakodnevno na bolovanju oko 57.000 zaposlenih, kažu podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za prošlu godinu. To je dnevno gotovo tri tisuće manje nego 2007., ali je stopa bolovanja još previsoka, piše Goranka Jureško u Jutarnjem listu.
Koliko stoje bolovanja, pokazuje podatak da je lani HZZO na ime naknada isplatio oko 1,2 milijarde kuna, a tvrtke još oko milijardu kuna. Naravno, tome treba pribrojiti i oko 800 milijuna kuna za porodne naknade koje dobiva oko 30.000 žena.
Trećina bolovanja lažna?
Neka su istraživanja pokazala da je u Hrvatskoj čak trećina bolovanja lažna, a učinkovite kontrole zapravo i nema. No, čini se da su i poslodavci pojačali kontrolu bolovanja svojih zaposlenih jer u HZZO stiže mnogo više zahtjeva za kontrolom radnika koji su na bolovanju.
Traže od HZZO-a da provjere je li liječnik za njihova radnika propisao bolovanje na temelju stvarnog zdravstvenog razloga. Kontrolori tada provjeravaju medicinsku dokumentaciju koja u 99 posto slučajeva pokazuje da je bolovanje otvoreno s razlogom.
Maksimalno tri godine
Možda će novi Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju za koji mjesec ipak smanjiti stopu bolovanja u Hrvatskoj jer od početka ove godine neprekinuto bolovanje ne može trajati dulje od tri godine. Do sada se, naime, na bolovanju moglo provesti i više od trećine radnog vijeka i biti na naknadi HZZO-a.
Inače, prema podacima HZZO-a, u prosincu prošle godine 6765 radnika bilo je na bolovanju od jedne do pet godina, od pet do 15 godina njih 84. Prema odredbama novog zakona, takvi će radnici morati ili natrag na posao ili u mirovinu.
Inače, već je godinama hrvatski rekorder u bolovanjima Gospić gdje je u prosjeku svaki zaposleni bio barem dva tjedna na bolovanju. Slijede Bjelovar, Osijek i Zagreb. Najmanje zaposlenih na bolovanju imaju Sisak, Varaždin i Koprivnica. (T. B.)
Izvor:
Jutarnji list
