HZZ će kroz Nacionalni plan zapošljavanja, za edukaciju i samozapošljavanje izdvojiti 130 milijuna kuna, a dodatnih 20 milijuna eura osigurat će se kroz program IPA (Instrument pretpristupne pomoći) za razvoj ljudskih potencijala
Vlada je nedavno donijela Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za ovu i iduću godinu, a glavni cilj plana je dodatno zaposliti, ali i zadržati što više ljudi u statusu zaposlenih, povećati ponudu radne snage dodatnim prekvalifikacijama te poboljšati prilagodljivost i mobilnost zaposlenika i poslodavaca.
Uz to, namjera Vlade je i povećanje ulaganja u ljudske potencijale kroz daljnje obrazovanje i stjecanje novih vještina koja su tražena na tržištu, piše Ivana Knežević u Vjesniku.
520 milijuna kuna
U Vladi su istaknuli da su povećanje stopa participacije žena, starijih osoba te mladih ljudi na tržištu rada, glavni prioriteti Nacionalnog plana.
Osim toga, radit će se na rješavanju problema dugotrajne nezaposlenosti te smanjenju nesrazmjera vještina na tržištu rada. I dalje će se posebno poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom, žrtava obiteljskog nasilja, samohranih roditelja, liječenih ovisnika, hrvatskih branitelja te osoba romske nacionalne manjine.
Predviđene mjere će se, kako je najavljeno ostvarivati kroz različita državna tijela, kroz koja će se u zapošljavanje uložiti 520 milijuna kuna.
Potrebno je pokrenuti gospodarstvo
Voditelj Odjela za odnose s klijentima na MojPosao, Marko Oltean ističe da su mjere, kao prvi korak pohvalne, no važno je znati da se problem nezaposlenosti ne može riješiti preko noći, posebice zbog transformacije tržišta u posljednjih deset godina.
"Napredak tehnologije i znanja je uistinu brz, a globalizacija nas je dovela pred gotov čin da i ne moramo biti najbrži i najbolji, već moramo uložiti više napora nego ranije, čak i ako samo želimo pratiti promjene. Pojedinci i društva su pod većim pritiskom nego ikad, pa je nužno usvajati nove vještine i konstantno se prilagođavati tržištu koje se brzo kreće. Treba biti uporan, a ponekad i prihvatiti radno mjesto koje se ponudi, iako možda nije idealno", poručuje Oltean.
On ujedno ističe da je razina zaposlenosti, slika potreba ekonomije za radnom snagom kao osnovnim resursom. Tako da se i problem nezaposlenosti dugoročno može riješiti samo pokretanjem hrvatske ekonomije koja će onda biti dovoljno snažna ne samo da privuče dio, sada slobodne radne snage s burze rada, nego i da otvori mjesta za kontrolirani uvoz radne snage.
Prestari za rad, a premladi za mirovinu
"Nije cilj pri tome da se oni koji su dugotrajno nezaposleni i nekonkurentni pokušaju 'na silu' negdje zaposliti, ako za to nema prostora. Tako stvari više jednostavno ne funkcioniraju. Nužno se usmjeriti se na to da se takvi kadrovi pokušaju prekvalificirati te da se postave okviri kako bi generacija koja trenutačno radi stekla potrebna znanja i navike koje će ih u budućnosti učiniti poželjnima na tržištu rada. Te su mjere potrebne kako bi se spriječila apsurdna situacija, a koja je nerijetko u Hrvatskoj stvarnosti, da smo s 50 godina prestari za rad, a premladi za mirovinu", navodi Oltean.
Zato je, upozorava, potrebno imati jasnu nacionalnu strategiju i znati koje su industrije one u koje želimo dugoročno ulagati, koje se isplate i za koje imamo prednosti u odnosu na zemlje iz okruženja. Također, ulaganja u promjenu svijesti posloprimaca i poslodavaca važan dio opće strategije smanjenja nezaposlenosti. (V. K.)
Izvor:
Vjesnik
