Neka istraživanja pokazuju da se na jedan dolar uložen u sigurnosnu i zdravstvenu prevenciju, tvrtkama vraća trostruko
Više od 300 sudionika iz 60 zemalja svijeta prošli je tjedan u Düsseldorfu sudjelovalo na konferenciji Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization - ILO) o utjecaju globalne ekonomske krize na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
Direktorica programa "Siguran rad" Međunarodne organizacije rada, dr. Sameera Al-Tuwaijri, istaknula je kako globalna kriza ima zabrinjavajući učinak na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. "S jedne strane radnici se moraju nositi sa stresom uzrokovanim strahom da će izgubiti posao, a s druge može se očekivati smanjenje sredstava namijenjenih sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu.", kaže dr. Al-Tuwaijri.
Više mentalnih oboljenja
Dodaje da će se i državna tijela, inspekcije rada, te službe koje se brinu o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu, vjerojatno suočiti sa smanjenjem sredstava za rad, a rezultat bi mogao biti izražen rast broja nesreća na radu, ozljeda i više radnika pogođenih stresom povezanim s poslom.
Također, sve je više mentalnih oboljenja, naglašava Al Tuwaijri i dodaje kako se u Europi većina odlazaka u prijevremenu mirovinu događa zbog tog razloga. "U ekstremnim slučajevima stres može dovesti i do samoubojstva i poslodavci bi trebali razraditi programe za sprječavanje stresa na poslu. Razlozi takvog trenda uključuju 'pretrpanost' informacijama, pritisak rokova i preopterećenost radnim zadacima, sve glasnije zahtjeve za fleksibilnošću i mobilnošću, praksu da su radnici stalno 'na raspolaganju' putem mobilnih tehnologija, te, ne manje važno, brigu zbog mogućeg gubitka posla", kaže Al Tuwaijri.
Prevencija se isplati
Prema procjenama Međunarodne organizacije rada, godišnje se oko četiri posto globalnog godišnjeg BDP-a, ili 1,25 trilijuna dolara, gubi zbog nesreća na radu i bolesti povezanih s poslom, i to u izgubljenom radnom vremenu, naknadama ranicima, prekidu proizvodnje, te medicinskim troškovima. Taj je trošak visok čak i u industrijski razvijenim zemljama – u EU, na primjer, iznosi 2,6 do 3,8 posto godišnjeg BDP-a . I ne radi se samo o izostanku radnika s posla, već i o fenomenu "prisutnosti" bolesnih radnika na poslu, koji zbog bolesti svoj posao ne mogu obavljati kako bi trebali, a koji se javlja zbog straha od gubitka radnog mjesta.
"Svatko ima pravo na sigurno i zdravo radno okružje, a to je posebno potrebno u vrijeme krize. Ona ne bi smjela biti izgovor za smanjivanje kvalitete uvjeta rada, uključujući sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, već prilika da se takve prakse promoviraju. Ne smije se zaboraviti i da je prevencija 'dobar posao'. Dugoročno gledano, investicija u fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika će se uvijek isplatiti. Neka istraživanja pokazuju da se na jedan dolar uložen u sigurnosnu i zdravstvenu prevenciju, tvrtkama vraća trostruko. A ako tvrtke danas srežu sredstva za tu namjenu, u ne tako dalekoj budućnosti će to skupo platiti", zaključuje dr. Sameera Al-Tuwaijri. (T.B.)
Izvor: ILO
