Plaće bi bile oko 40 posto više, ali je pitanje koliko bi radnici redovno plaćali doprinose
Kada bi primjerice Hrvatska kopirala američki model isplate plaća radnicima u bruto iznosu, mnogi bi građani ostali bez zdravstvenog osiguranja i mirovine. Upozorili su na to stručnjaci koji su prokomentirali ideju što ju je Jutarnjem list iznio saborski zastupnik Slavko Linić.
"Kad Amerikanac govori o svojim primanjima, on uvijek govori o bruto iznosima. Psihološki gledano, možda bi bilo bolje da i naši radnici primaju bruto iznos, ali mislim da bi to u praksi bilo teško izvedivo. Ljudima bi se događalo da dođu liječniku i otkriju da više nemaju zdravstveno osiguranje, jer ga nisu redovito plaćali", objašnjava Božidar Jelčić, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Jelčić ističe da Amerikanci imaju dugu tradiciju isplate plaća u bruto iznosima, a te tradicije u nas nema. Isplata bruto plaće značila bi da se radnik sam mora brinuti o uplatama zdravstvenog i mirovinskog osiguranja te o plaćanju poreza i prireza, piše Jutarnji list.
Dodatni porezni inspektori
Naime, takav sustav u SAD-u postoji, jer radnik samostalno odlučuje želi li, ili ne želi imati bilo kakvo osiguranje, dok porez plaća prilikom podnošenja godišnje porezne prijave.
Podaci hrvatskog Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u rujnu iznosila 7.569 kuna, dok je neto iznosio 5.236 kuna, s time što od tog iznosa valja odbiti još 105 kuna "kriznog poreza", pa radnik stvarno dobije 5.131 kunu. Dakle, kada bi se isplaćivala razlika koja je otišla na uplate poreza na dohodak, prireze te davanja za mirovinski i zdravstveni sustav, radnici bi mjesečno dobivali oko 40 posto veći iznos.
No, Vlado Brkanić iz RRIF-a, tvrtke za porezno savjetovanje, vjeruje da bi u tom slučaju trebalo zaposliti dodatnih 50.000 poreznih inspektora koji bi "hvatali" ljude i podsjećali ih da moraju polovicu iznosa uplatiti državi. Njegov je stav suprotan od Linićeva koji smatra da bi uplata doprinosa bila bolja nego sada kad ih uplaćuju poslodavci i za njih državi duguju više od 10 milijardi kuna.
Brkanić također podsjeća kako bi za takav pothvat trebalo promijeniti i zakone, jer su sada isplatitelji plaća u komisionom odnosu prema državi, pa su prije isplate dužni obustaviti propisane poreze i doprinose, a zaposlenicima uručiti isplatnu listu s bruto iznosom. U suprotnom, ljudi bi vjerojatno prvo "krpali" svoje financijske probleme, uz ispriku da država može i pričekati.
Teško snalaženje
Ni ostali stručnjaci i sugovornici nisu pokazali previše optimizma prema ideji isplate plaća u bruto iznosu. Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a ne vjeruje da bi se radnik mogao snaći u ispunjavanju obveza koje ima prema državi, a pitanje je i kako bi se u svemu tome snašla država.
"Zato je ovakav sustav kakav imamo – dakle, bruto i neto plaća – bolji. Ipak, nameti na rad u Hrvatskoj su previsoki te bi trebalo poraditi na njihovu smanjivanju. To je veći problem od samog modela isplate plaća", upozorio je Mudrinić.
Analitičar Instituta za javne financije, Predrag Bejaković ne vidi kakve bi stvarne koristi od promjene sadašnjeg modela imali država, radnici i poslodavci. "U tom bi slučaju radnici morali sami plaćati sve, što bi potaklo izbjegavanje plaćanja poreza i doprinosa. Ljudi vole dobiti više novca, ali ne vole plaćati obveze. Problem je što su naši radnici slabo plaćeni u odnosu na visoke cijene, a preplaćeni s obzirom na produktivnost", smatra Bejaković.
Čelnik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever smatra da je ovakav prijedlog, prema kojem bi radnici sami plaćali doprinose, potpuno besmislen. "Radnik dobro zna kolika je njegova bruto plaća, a koliko na kraju u stvari dobije na ruke jer s tim iznosima većina iz mjeseca u mjesec ne može preživjeti", zaključio je Sever. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
