Na pad životnog standarda u Hrvatskoj ponajprije su utjecali recesija i novi porezi
Hrvatska je lani zabilježila jedan od oštrijih padova životnog standarda i kupovne moći u Europi, pokazuju posljednje procjene europskog statističkog ureda Eurostata. Naime, hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, izražen u paritetu kupovne moći, u godinu dana pao sa 62,6 posto, na 60,6 posto prosjeka EU. A upravo se taj pokazatelj uzima kao mjera kupovne moći i životnog standarda.
Ekonomisti ističu da je na pad životnog standarda u Hrvatskoj ponajprije utjecala recesija i uvođenje novih poreza. Tu se posebno ističu uvođenje kriznog poreza, kojim je nanesen izravan udarac srednjem sloju, te povećanje PDV-a na 23 posto. Istovremeno, na pad kupovne moći utjecalo je i rezanje plaća, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Niže plaće i veći porezi
"Hrvatski je problem što su cijene većine robe i usluga već na razini razvijenijih članica EU, dok su plaće znatno niže, s trendom pada, a poraslo je i porezno opterećenje"¸ocjenjuje Goran Bakula, ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Njegove navode potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kraj godine dočekali smo s više od 291.000 nezaposlenih, a prosječna je plaća u listopadu prošle godine bila 1 posto manja nego u listopadu 2008. Stoga ne treba čuditi što je promet u trgovini na malo u prvih deset mjeseci 2009. realno pao za 15,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2008.
Zaustavljeno približavanje Zapadu
"Hrvatska je lani imala snažan gospodarski pad, što se naravno odrazilo i na životni standard i kvalitetu života. No, slično se dogodilo i u ostalim zemljama u tranziciji, pa je prošle godine zapravo zaustavljen proces konvergencije njihovih gospodarstava s gospodarstvima starih članica EU", ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.
No, hvatanje priključka sa zapadnoeuropskim gospodarstvima zaustavljeno je i u Hrvatskoj. Štoviše, kažu analitičari Eurostata, Hrvatska se po BDP-u po stanovniku, izraženom u paritetu kupovne moći, vratila na razinu na kojoj je bila 2007. i sada muku muči s tim da ostane na razini od 60 posto prosjeka EU.
Pritom nam slaba utjeha mogu biti podaci da su se slične stvari dogodile i u nizu novih, pa čak i nekim starim članicama Unije. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
