Zbog posljedica krize, sve manje građana centralne i istočne Europe može štedjeti
U narednih 12 mjeseci tek će oko četvrtine hrvatskih građana moći uštedjeti od svojih primanja, pokazuje GfK-ovo istraživanje o korištenju bankarskih servisa u CEE regiji.
Zbog ekonomske krize, mogućnosti za štednju značajno su smanjene i kod građana ostalih zemalja centralne i istočne Europe, i to već lani. Primjerice, ove će godine moći štedjeti samo 40 posto Austrijanaca, a posebno je loše Bugarima, među kojima će u idućih 12 mjeseci moći štedjeti tek njih 6 posto.
Automobil važniji od školovanja
Svim zemljama u regiji zajednički je pak glavni motiv štednje. Građanima je, naime, najvažnije štedjeti kako bi mogli pokrivati buduće iznenadne troškove, poput kvarova na bijeloj tehnici, većih popravaka na automobilima i sličnog. Tek nakon toga, štedi se za pokrivanje troškova za školovanje djece, te za lagodniji život u starosti ili odmor i putovanja.
No, bez obzira na mogućnost ili nemogućnost štednje, naši su građani do dolaska krize u Hrvatsku živjeli iznad svojih mogućnosti. Pokazuju to i službeni podaci Državnog zavoda za statistiku za 2008. godinu, koje prenosi Jutarnji list.
Anketa o potrošnji kućanstva je pokazala da je prosječno hrvatsko kućanstvo u 2008. godini potrošilo 74.524 kune. Od toga je na prehranu otišlo 32 posto izdataka (23.917 kuna), dok je dodatnih 10.303 kune otišlo na stanovanje i energente.
4000 kuna iznad svojih mogućnosti
Na prijevoz je otišlo 12 posto izdataka, a najmanje, svega 664 kune ili 0,89 posto troškova, kućanstvo je potrošilo na obrazovanje. Na odjeću i obuću otišlo je nešto manje od 8 posto izdataka, na zdravstvo 2,78 posto, dok su za komunikacije, dakle telefoniranje građani dali više od 4.000 kuna ili 5,37 posto izdataka.
No, kad su se potrošnji pridodale otplate kredita, štednje i razne investicije, prosječno je kućanstvo u 2008. godini ukupno potrošilo 93.425 kuna, što je oko 4.300 kuna previše, budući da je prosječno kućanstvo raspolagalo sa 89.078 kuna. (V. K.)
