Razinu zaposlenosti koju smo imali do krize, nećemo postići u iduće dvije do tri godine
Dok je kriza na tržištu rada u zemljama Europske unije, ponajprije u Španjolskoj i Italiji, stopu zaposlenosti spustila na najnižu razinu od 2006., u Hrvatskoj je zaposlenost potonula i dublje – pet godina unatrag.
Naime, zaposlenost je u siječnju bila na razini iz sredine 2005. godine. Drugim riječima, 150.000 radnih mjesta kreiranih u najpropulzivnijem razdoblju, od 2005. do sredine 2008., danas je gotovo "izbrisano". Ustvrdila je to analitičarka PBZ-a Ana Lokin, dodajući da će se ta izgubljena radna mjesta u idućim godinama teško vratiti, pišu Jadranka Dozan i Mirela Klanac u Poslovnom dnevniku.
Više od socijalnog pitanja
Uz očekivan pad u ovoj godini te nižu stopu rasta BDP-a u nadolazećim godinama to je zaposlenost kakvu nećemo postignuti u iduće najmanje dvije do tri godine, procjenjuje Lokin. Sugerira to i pad objava slobodnih radnih mjesta kojih je prošle godine bilo 40-ak tisuća manje nego godinu prije. Primjerice, lani je u prerađivačkoj industriji bez posla ostalo 32.000 ljudi, što je više od desetine zaposlenih u tom sektoru, a takvi su gotovo u pravilu osuđeni na dugotrajnu nezaposlenost. U prilog tome govori i podatak HZZ-a o 36 posto manje oglašenih potreba za radnicima u toj branši, s tim da ove godine nije izgledna promjena trenda.
Takvo stanje prestaje biti samo socijalno pitanje u kontekstu programa zbrinjavanja ili rasta naknada za nezaposlene, čiji je trošak u prva dva mjeseca 2010. bio za 117 milijuna kuna veći nego lani. Ono postaje znatno ekonomsko ograničenje za javne financije i u smislu trenutnog punjenja proračuna, ali i glede oporavka osobne potrošnje i ukupne ekonomije. Tu bojazan pojačavaju i očekivanja o dodatnom rastu registrirane nezaposlenosti.
Novih 21.000 radi bez plaće
Darko Oračić, analitičar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kaže da se u ovoj godini može očekivati pokretanje stečajeva u tvrtkama s nepodmirenim obvezama, što, primjerice, u 2009. nije bio znatan izvor nove nezaposlenosti. Masovnije razmjere takvog razvoja događaja Vlada nastoji ublažiti programom kreditnih potpora koji će se, prema najavama, proširiti i na problematične tvrtke, no u nekim sektorima to neće spriječiti neminovnost stečaja.
Dodatan pritisak na rast nezaposlenosti čini pojava "formalne zaposlenosti bez plaća". Kako iznosi Oračić, u prosincu je broj onih koji rade, ali im nije isplaćena plaća bio za čak 21.000 veći nego u istom mjesecu prethodne godine, od čega je njih tri četvrtine zaposleno u pravnim osobama.
Još veći pad dohotka
Trendovi nezaposlenosti u kombinaciji s razinama plaća zaposlenih, podloga su očekivanja o smanjenju realnih dohodaka kućanstava, kao i daljnjih promjena potrošačkih navika. Naime, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća prošle je godine iznosila 5.311 kuna, što je realno bilo za 0,2 posto više u odnosu na 2008. No, iako je na godišnjoj razini ostvaren rast, realna vrijednost plaća je na mjesečnoj dinamici, od rujna kontinuirano u padu, a tome je pridonio i krizni porez koji je realnu vrijednost plaća umanjio za prosječno 2,8 posto. Javnom sektoru pak, kojem kolektivni ugovor istječe u srpnju, Vlada je već najavila smanjenje niza prava. Stoga u PBZ-u vjeruju da će se trend pada neto plaće nastaviti i u ovoj godini.
Na prilagodbu potrošačkih navika svakako će utjecati i niža potražnja građana za kreditima. Nakon stagnacije koja je obilježila 2009., upravo zbog kretanja na tržištu rada te povećanja poreznih nameta, analitičari HNB-a predviđaju da će u prvoj polovici godine potražnja za kreditima dodatno oslabiti.
Mogu je potaknuti samo prve naznake oporavka u drugoj polovici godine praćene padom kamatnih stopa, pri čemu bi ograničavajući faktor mogla biti upravo nepovoljna kretanja (ne)zaposlenosti koja povećavaju ranjivost glede sposobnosti otplata dugova u odnosu na stanje prije krize.
18 posto kućanstava nema za život i kredite
U najnovijem broju publikacije Financijska stabilnost, analitičari HNB-a napravili su simulacije otpornosti kućanstava na makroekonomske šokove, koje su pokazale da se 2009. udio kućanstava s tzv. negativnom financijskom granicom, odnosno razinom dohotka nakon otplate kredita, mogao povećati na nešto iznad 18 posto svih zaduženih kućanstava, u odnosu na 15,9 posto krajem 2008. godine.
Simulacije za 2010. pak upućuju na mogućnost dodatnog pogoršanja, upravo zbog rasta nezaposlenosti. Tako bi u najgorem slučaju, ako bi nezaposlenost pala za 5 posto, a rast kamatnih stopa povećao otplate kredita za 20 posto, dug ranjivih kućanstava mogao dosegnuti čak 32 posto. (V. K.)
Izvor: Poslovni dnevnik
