Radna snaga u Hrvatskoj ima vrlo malo interesa za promjenu profesije i radnoga mjesta
Hrvatska je ušla u novu eru visoke nezaposlenosti, koja će po svemu sudeći rezultirati valom nepovratnih promjena u društvu, čiju je dubinu i ukupne posljedice u ovome trenutku teško sagledati.
Visoka i dugotrajna nezaposlenost može imati značajne socijalne i psihološke posljedice, upozorava magazin Banka u svojoj analizi.
Najgori učinci nezaposlenosti na obitelj, politiku i cijelo društvo trebaju vremena za inkubaciju, pokazivat će se polako, ali će ostaviti duboke tragove. Naime, i američki mediji upozoravaju kako bi era visoke i dugotrajne nezaposlenosti mogla posve promijeniti životni pravac i karakter mlade generacije, a možda i njihovih potomaka.
Siromaštvo, izolacija i marginalizacija
"Dugotrajna nezaposlenost vodi političkoj, socijalnoj i ekonomskoj nestabilnosti. Socijalna cijena je visoka, a plaća se u siromaštvu, porastu kriminala, propadanju regija, porastu zdravstvenih troškova i stvaranju uvjeta za rast nasilja, netrpeljivosti i terorizma", upozorava na univerzalne socijalne posljedice nezaposlenosti dr. sci. Jasminka Lažnjak, s Odsjeka za sociologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Ipak, "najvažnija je socijalna isključenost koja se najčešće mjeri stopom siromaštva. Osim doslovnog osiromašenja, dugotrajna nezaposlenost za posljedicu ima i socijalnu izolaciju, marginalizaciju i gubljenje socijalnih mreža. Profesija je jedan od bitnih faktora identiteta u modernim društvima. Vezana je uz 'organizirani' rad, pa ispadanje iz organizacija znači i pitanje preispitivanja identiteta", dodaje Jasminka Lažnjak.
Više alkoholizma, oboljenja i nasilja
Osim toga, brojna su istraživanja potvrdila da nezaposlenost može imati i niz psiholoških posljedica.
"Dugotrajna nezaposlenost posebno je rizična životna okolnost. Ona vodi do osiromašivanja i socijalne isključenosti te trajnog gubitka radnih potencijala. Pokazalo se da je u društvima s visokom stopom nezaposlenosti primjetna povećana stopa alkoholizma, suicida, psihijatrijskih bolesti i obiteljskog nasilja", objašnjava dr. sc. Darja Maslić Seršić s Odsjeka za psihologiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
No, Inga Žic, ravnateljica Uprave za rad i tržište rada u Ministarstvu gospodarstva, upozorava da od visoke nezaposlenosti, više zabrinjava niska zaposlenost.
"Kada bi se dogodilo čudo i preko noći se zaposlilo svih 317.625 nezaposlenih, stopa nezaposlenosti bila bi jedan, dok bi se stopa zaposlenosti radno aktivnog stanovništva, a to je ono od 15 do 64 godine, povećala samo sa 57 na 59 posto, što je i dalje mala razina iskorištenosti radnoga potencijala zemlje".
Dva scenarija s različitim posljedicama
Žic objašnjava da to što imamo puno neaktivnih znači i da imamo vrlo inertno društvo koje se ne želi brzo mijenjati. Naša radna snaga uopće nema interesa za promjenu profesije i radnoga mjesta, i u tom je smislu profesionalno i prostorno statična. A upravo su oni koji nisu spremni ulagati u svoje obrazovanje, u najvećoj opasnosti od ulaska u dugotrajnu nezaposlenost, dulju od godine dana.
"Danas 36 posto dugotrajno nezaposlenih ima samo osnovnu školu i tu se vidi utjecaj obrazovanja na tržište rada", dodaje Žic. Napominje da bi u aktivne mjere tržišta rada trebalo ulagati barem dvostruko više od sadašnjih 125 milijuna kuna godišnje, jer to nije dovoljno da se poveća zapošljivost velikog broja dugotrajno nezaposlenih.
Za budućnost rada svjetska znanstvena literatura donosi dva scenarija, koji imaju različite socijalne posljedice.
Jedan je "društvo bez zaposlenja" koje predviđa daljnje povećanje nezaposlenosti uvjetovano razvojem tehnologije, a drugi, "društvo pune zaposlenosti" kojeg zastupaju kritičari financijskog/monetarnog kapitalizma, koji smatraju da je uzrok nezaposlenosti strukturalne naravi upravo u ovakvom tipu društva.
Presudan faktor smanjenja nezaposlenosti u Hrvatskoj mogao bi biti značajan porast visokoobrazovanih u strukturi radne snage, poručuje Lažnjak. (V. K.)
Izvor: Banka.hr
