Kompanija Fast Future izradila popis najtraženijih zanimanja u idućih 20 godina
Dobri ste u pričanju priča. Imate odličnu dikciju i boju glasa. Kozmologiju, astronomiju i aeronautiku imate u "malom prstu". Ako uz to dobro baratate povijesnim i zemljopisnim činjenicama, prava ste osoba za posao svemirskog turističkog vodiča. Naime, kompanija Fast Future nedavno je na zahtjev britanske vlade provela istraživanje o zanimanjima koja će biti najtraženija u idućih 20 godina.
Osim svemirskih turističkih vodiča, u bliskoj će budućnosti na tržištu rada biti popularni trgovci vremenom, virtualni učitelji, vertikalni farmeri i kirurzi za poboljšanje pamćenja, piše Ivana Kalogjera-Brkić u Jutarnjem listu.
Uz navedene, tražit će se i stručnjaci za stvaranje novih organa, specijalisti za nanomedicinu, wellness menadžeri za starije osobe, svemirski piloti i arhitekti, etičari "novih znanosti", osobni medijski djelatnici, čistači informacija, organizatori virtualnog života, virtualni odvjetnici, psiholozi za virtualno neprilagođene i dizajneri za nove generacije vozila.
"Školovat ćemo stručnjake"
Rasprave o tome koja će današnja zanimanja izumrijeti, a koja će postati naša realnost, u svijetu se vode već godinama. S druge strane pak, u Hrvatskoj se u području školstva u posljednjih 20 godina malo toga promijenilo pa se mnogi s pravom pribojavaju, kako ćemo promjene koje donosi napredak znanosti i tehnologije ponovno dočekati nespremni.
"Što? Nova zanimanja? Koja? Ne znam ništa o tome, prvi put čujem" – tako je reagirala većina profesora zagrebačkog Sveučilišta od kojih se pokušalo doznati kako se naši fakulteti pripremaju za nove profesije.
Pitanje je zateklo i rektora prof. dr. Aleksu Bjeliša. Iako nije znao koja bi zanimanja u budućnosti mogla postati "in", tvrdi da smo spremni za nove tehnologije.
"Hrvatska nije mrtva sredina. Ne samo da ćemo školovati stručnjake za zanimanja budućnosti, nego ćemo neke od novih tehnologija i sami razviti u suradnji s drugim sveučilištima u svijetu", tvrdi Bjeliš. Izdvaja prirodne znanosti, biomedicinu, biotehnologiju, manje tehničke discipline i agronomiju.
Dekani i profesori podijeljeni
Ipak, genetičar i molekularni biolog Miroslav Radman ne dijeli Bjelišev optimizam. "Trebalo bi razvijati znanstvenu futurologiju", kaže Radman, koji smatra da nitko u Europi trenutačno nije tako dobar da studente uspijeva pripremiti za novu fleksibilnost. "Kada dođe do booma tehnologija, najveće je pitanje što ćemo mi učiniti", ističe Radman.
Neka od zanimanja budućnosti iznenadila su i dekana Agronomskog fakulteta, prof. dr. Davora Romića.
"No, gledajte, Hrvatska još nije iskoristila svoje resurse u ruralnim područjima, da bismo razmišljali o urbanim", rekao je dekan Romić. Dodao je kako ne vjeruje da će Hrvatska uskoro njegovati zanimanja poput GM farmera jer se genetski modificirane biljke kod nas još ne uzgajaju.
Dekan zagrebačkog Pravnog fakuletata, prof. dr. Željko Potočnjak tvrdi, pak, kako će njegovi studenti potpuno spremni dočekati budućnost jer se na tom fakultetu već nekoliko godina održava kolegij pod nazivom pravna informatika.
Prof. dr. Ivica Kostović, ravnatelj Instituta za mozak, pak, kaže, kako nije baš uvjeren da će se ljudski mozak za deset godina moći "bildati" kako to predviđaju futurolozi. "Ljudski mozak zadan je svojim ustrojstvom koje se nije mijenjalo tisućama godina, ima dovoljno kapaciteta koji su potrebni čovjeku", smatra prof. Kostović. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
