Iako govori o društvu znanja, država još ne zna kakvo joj je znanje potrebno
Iako se Europa već priprema za promjene koje će na tržištu rada uzrokovati napredak znanosti i tehnologije te poslovanje u globalnoj ekonomiji, Hrvatska na pitanje, koja će nam zanimanja trebati u budućnosti i kako za njih školovati mlade, još uvijek nema odgovora.
"Gotovo je nevjerojatno da u Hrvatskoj do sada nije rađeno nijedno istraživanje o budućim potrebama za kadrom, po kojima bi se mogli razvijati moderni i relevantni nastavni programi. Čak je i socijalistička Jugoslavija radila takve stvari. Mi samo govorimo o ekonomiji baziranoj na znanju, a ne znamo kakvom znanju", tvrdi Sanja Crnković-Pozaić, izvršna direktorica tvrtke BIT Hrvatska i bivša ravnateljica Zavoda za zapošljavanje.
80 milijuna novih radnih mjesta
Dodaje kako najnovije prognoze o kretanju ponude i potražnje na tržištu rada, prikazane nedavno u Bruxellesu na konferenciji "Nove vještine za nove poslove: Akcija sada", govore kako bi se u Europi do 2020. godine trebalo otvoriti oko 80 milijuna radnih mjesta. Najveći će rast, procjenjuje se, imati upravljačka, stručna i tehnička zanimanja – ona koja imaju veću komponentu znanja, piše Ivana Kalogjera-Brkić u Jutarnjem listu.
"Sada već možemo reći da će porasti potražnja za visokokvalificiranim intelektualnim radnicima, poglavito u uslugama, s tim da će se struktura zanimanja u tom sektoru promijeniti tako da će nam trebati manje službenika, a više prodajnog osoblja, poslužitelja i njegovatelja. Na nižim razinama kvalifikacija dolazit će do daljnje primjene tehnoloških rješenja koja zamjenjuju radnike, pa će se tu izgubiti oko dva milijuna radnih mjesta", smatra Crnković-Pozaić.
Transformacija poljoprivrede
Ističe kako se može pretpostaviti da će se struktura gospodarstva u Hrvatskoj, mijenjati u sličnom smjeru kao i u drugim zemljama. Ukratko, udio poljoprivrede i industrije će padati, a udio usluga će rasti.
"Poljoprivreda će se u idućih 15 godina transformirati u cijelosti, no u Hrvatskoj za takvu modernizaciju nema dovoljno kadra, niti se išta na tom planu radi. Brodogradnja bi se trebala orijentirati na dio tržišta koji je više dodane vrijednosti po brodu, kao što su specijalni tereti, plutajući otoci ili hoteli. Bojim se da ćemo posebna znanja potrebna za brodove specijalnih zahtjeva morati dobavljati na svjetskom tržištu", kaže Crnković-Pozaić.
Zdravstveni turizam
Izlaz za hrvatski turizam je u programima medicinske njege i rehabilitacije za starije osobe. Tu će se razviti i čitav niz vrlo traženih zanimanja, od njegovateljica do wellness i destination menadžera.
"Naš bi obrazovni sustav za sva ta područja mogao stvoriti dovoljan broj zanimanja, ali poslodavci još uvijek ne ulažu dovoljno u znanje i ne prepoznaju potrebe, što će im ograničavati razvoj konkurentnosti na tržištu rada", upozorila je Crnković-Pozaić. (V. K.)
Izvor: Jutarnji list
