Sindikalni čelnici u petak će se sastati s premijerkom Kosor, a očekuju da će susret rezultirati odlukom o raspisivanju referenduma o Zakonu o radu.
Sindikalni čelnici u petak će se sastati s premijerkom Kosor, a očekuju da će susret rezultirati odlukom o raspisivanju referenduma o Zakonu o radu jer to bi, misle, ispravilo nepravdu prema građanima koji su referendum tražili. U protivnom, sindikati pristupaju najavljenim akcijama - prosvjedima i generalnom štrajku 10. prosinca.
Prethodit će mu Svesindikalni sabor 30. studenog te prosvjed u Rijeci 3. prosinca, u Puli 4. prosinca, u Osijeku 6. prosinca, u Splitu 8. prosinca. Generalni štrajk, odnosno štrajk solidarnosti i prosvjed u Zagrebu najavljen je za 10. prosinca, na Dan ljudskih prava, piše Romana Kovačević Barišić u Večernjem listu.
"Svaka od ovih odluka ovisit će o tome postiže li se dogovor o referendumu te preusmjeravaju li se pitanja o gospodarskoj situaciji u zemlji. Za referendum je svoje potpise dalo 717.000 građana, a upravo s toliko glasova HDZ je došao na vlast. Dakle, riječ je o respektabilnom broju ljudi" podsjeća Vilim Ribić.
Osim referenduma, naime, sindikalni je uvjet i postizanje dogovora o promjeni gospodarsko-socijalne situacije u zemlji. Petak su sindikalci odredili rokom za premijerkinu odluku o raspisivanju referenduma, a 22. studeni rok je do kojeg bi Vlada trebala prihvatiti njihove sugestije za gospodarski zaokret. U slučaju da se ne postigne pomak na potonju temu, nakon Nove godine akcije se nastavljaju.
Sindikalci su jutros bili kod ministra Šukera koji im je predstavio već završeni prijedlog proračuna. Ističu da nije u duhu socijalnog partnerstva to što ih se na temu proračuna zvalo nakon što je on već u saborskoj proceduri. Na njihovo pitanje kako su troškovi referenduma sa 170 pali na 50 milijuna kuna, nisu dobili odgovor, kazao je Ribić, pa su zaključili da je Vlada govorila neistinu o stvarnoj cijeni referenduma.
"Od Sabora očekujem raspisivanje referenduma i pitam ga, ako o tome nije donio konačnu odluku, zašto je dopustio da se od odobrenih 170 milijuna kuna za održavanje referenduma nenamjenski potroši čitavih 158 milijuna. Ima li tu elemenata kaznene odgovornosti?", pita Ozren Matijašević te napominje da je i u novom proračunskom prijedlogu vidljivo da je Ustavni sud jedna od rijetkih institucija koja unatoč krizi dobiva više novca za troškove. (T. B.)
Izvor: Večernji list