Ključna prepreka za veću zapošljivost mladih je nesrazmjer između znanja i vještina koje imaju u odnosu na one koje su potrebne za zaposlenje te slaba komunikacija između sustava obrazovanja i privatnog sektora.
Zbog vrlo visoke nezaposlenosti među mladim ljudima u svijetu - a 2009. godine zabilježen je čak 81 milijun nezaposlenih mladih osoba, što je najveći broj do sada, pri čemu je te godine zabilježena i najveća stopa rasta nezaposlenosti mladih - Međunarodna organizacija rada (ILO) fokus pomoći nacionalnim zavodima za zapošljavanje usmjerila je prema mjerama zapošljavanja mladih i strukturalnim promjenama, s obzirom na demografske efekte, rečeno je na sedmoj međunarodnoj direktorskoj konferenciji Centra javnih službi za zapošljavanje zemalja jugoistočne Europe, čiji je domaćin, a trenutno i predsjedatelj, Hrvatski zavod za zapošljavanje.
Ključna prepreka za veću zapošljivost mladih je nesrazmjer između znanja i vještina koje imaju u odnosu na one koje su potrebne za zaposlenje te slaba komunikacija između sustava obrazovanja i privatnog sektora. Stoga mladi postaju snaga koju će prvu zaposliti u vrijeme gospodarskog booma, ali i prve otpustiti u vrijeme krize, pa često završavaju i u neformalnoj ekonomiji, istaknula je Natalia Popova iz ILO, piše Marijana Matković u Vjesniku.
Tema konferencije je uloga javnih službi zapošljavanja u osiguranju dostojnog rada, odnosno u kreiranju politika zapošljavanja koje će omogućiti otvaranje novih radnih mjesta, socijalnu zaštitu, socijalni dijalog, pravo na jednakost spolova, te pravo na dostojnu plaću za rad.
"Kriza ne smije biti razlog zbog kojega bi se napustio koncept dostojnog rada, ne smijemo prihvaćati bilo kakav posao, zato što posla nema, ili pristati na gaženje temeljnih vrednota rada uz objašnjenje da moramo biti sretni jer uopće radimo, ili samo zato da bismo osigurali konkurentnost, a da se pritom uspoređujemo s onim zemljama koje nisu ratificirale konvencije međunarodne organizacije rada i nemaju zajamčena radna prava", upozorio je Krešimir Sever, predsjednik NHS, dodavši kako je danas prevladao koncept liberalnog kapitalizma koji bi se mogao sažeti u rečenici "živim da radim", iako bi trebalo biti obrnuto.
Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, istaknuo je, pak, kako je za rješavanje visoke nezaposlenosti nužan interdisciplinaran pristup, pri čemu poseban značaj treba posvetiti novom zapošljavanju te zapošljavanju ranjivih i teško zapošljivih skupina.
Govoreći o iskustvima švedskog Zavoda za zapošljavanje, Agneta Rostrm, viša savjetnica u Zavodu, istaknula je kako je globalna gospodarska kriza u zimu 2008. na 2009. godinu dovela do drastičng rasta broja otkaza i povećanja nezaposlenih. Švedska vlada i mediji poduzeli su niz inicijativa kako bi se kreirale mjere koje mogu pridonijeti rješenju problema, među ostalim i kroz poreznu politiku, a kreiran je i niz mjera aktivne politike zapošljavanja.
Dio njih se odnosio i na povećanje stope povratka na posao dijela ljudi koji su bili na dugotrajnim bolovanjima. Oporavak je započeo ranije nego što su se u Švedskoj nadali, pa je u 12 mjesecu 2010. godine zabilježen i najveći priljev slobodnih radnih mjesta u industriji. Stoga stopa nezaposlenosti u Švedskoj pada, kazala je Rostrm. (T. B.)
Izvor: Vjesnik
