Proaktivnost je stav koji donosi rezultate.
Mnogi će reći: “Ah, pa to je nemoguće, pronaći dobar posao. Kriva je vlada, politika zapošljavanja, kriza, korupcija, nepotizam, destrukcija.” Lako je – naljutiti se. Mediji nas obasipaju hranom frustracije, statistike su porazne, predizborna utrka naporna za zdrav razum, broj nezaposlenih opet i ponovo u porastu.
Ništa od navedenog nije važno za Vaš posao traženja posla.
S druge strane, poslodavci mi se žale kako ne mogu do kvalitetnih radnika, kako im dolaze ljudi koji ne znaju razgovarati ni na razgovoru za posao, kamoli s klijentima na potencijalnom radnom mjestu, i kako vide da u njih, e da bi počeli raditi posao tako da donosi dobit, trebaju investirati dane i dane vremena – kojeg jednostavno nemaju. Da ne govorimo o plaći i doprinosima koje idu, dok se ne doprinosi.
Nemojte odmah početi napadati “te i takve poslodavce” – bolje pogledajmo kako možete odgovoriti na ove primjedbe tako da se ne odnose i na Vas. Saznate li što “ne prolazi”, bit će jasnije što može uspjeti, zar ne?
Što to može Vama značiti?
Na primjer, da uključite svoj networking na najjače, raspitate se pomno, saznate tko što traži i što Vi trebate imati kako bi se mogli natjecati. Prestanite raditi ono što ne donosi rezultate, kao na primjer, slati jednu te istu molbu na stotine adresa. Kao što sam rekla na jednom predavanju namijenjenom mladim, nezaposlenim osobama: ako Vi niste spremni uložiti minimum napora u prilagodbu svog profila onome što poslodavac natječajem traži, već šaljete jednu te istu šprancu životopisa i pratećeg pisma, što Vas navodi na pomisao da druga strana treba uložiti napor u Vas?
Ili, primila sam prije par dana poziv jednog klijenta koji mi se požalio kako je već bio na pet razgovora za posao, ali nikako da uđe u drugi krug razgovora. Nakon par minuta razgovora, bilo je jasno u čemu je problem: jednostavno, kad bi počeo govoriti, ne bi znao stati. Iz prejakog napora za dobivanjem posla, iz desperatne situacije, nebitne informacije koje je pružao, u izobilju - zagušile su one, bitne za poslodavca. Ne samo zagušile, već i stvorile otpor prema jednosmjernoj i napornoj komunikaciji.
Što možete sami napraviti?
napravite evaluaciju svojeg rada na ovom, važnom poslu. Ispišite kontrolnu listu onog što uobičajeno činite, provjerite da li su svi elementi na mjestu, preispitajte gdje možda griješite ili što biste mogli napraviti bolje.
Primjer? Evo jednog: što mislite, da li je u pitanju stav ili godine? Klijent, pedesetpetogodišnjak velikog stručnog znanja u području marketinga, požalio mi se kako ne prolazi nakon prvog intervjua, zato što, kako on kaže, ima “sijedu glavu”. Povjerovao je da je njegova dob glavni razlog. Jer, to je jednostavnije nego spoznati da je poslodavac itekako znao njegovu dob, i to unaprijed (piše u životopisu, zar ne?), i da su zaista smatrali da je dob prepreka, da ga vrlo vjerovatno ne bi ni pozvali na razgovor. Kad smo napravili simulaciju razgovora za posao, i snimili je, pregled njegovog načina razgovora otkrio je da patronizira, teoretizira i govori u frazama. Naučio je koristiti primjere kao način pomoću kojeg može predstaviti svoje, ustinu bogato radno iskustvo, umjesto davanja savjeta “kako bi to trebalo raditi”. Nakon dosta vježbanja, par pokusnih razgovora i nešto vremena, primio je dvije izvrsne ponude za posao.
Uvježbajte (pred ogledalom) odgovore na neka česta pitanja na razgovoru za posao. Zamolite prijatelja ili prijateljicu da Vas snime tijekom odglumljenog razgovora – pažljivo i objektivno proanalizirajte kako možete usavršiti svoj nastup. Preradite svoj životopis, na način da odražava prioritete koji su navedeni u opisu posla koji je oglašen. Koristite networking, krećite se, budite proaktivni, potražite sve moguće izvore besplatne pomoći na koje možete naići.
Samo jedno nemojte: prepustiti se tvrdnji da se ništa ne može!