S mogućnostima rada od kuće, telecommutinga koji omogućuje današnja razvijena tehnologija, eksperimentiraju i neka privatna, ali i javna poduzeća u Hrvatskoj.
Rad od kuće, telecommuting, uskoro bi trebao i mnogim hrvatskim građanima omogućiti da svakodnevne radne zadatke obavljaju iz ugodnih naslonjača u svome dnevnome boravku ili pak iz vrtne garniture u hladovini obiteljskog dvorišta. Današnja razvijena tehnologija putem telekomunikacija više ne zahtijeva i fizičku prisutnost svakog radnika svih pet ili čak i više dana u tjednu u uredu. Ušteda i prednosti je mnogo.
No, krenimo od samog čovjeka, kojem je uz želju za ostvarivanjem egzistencijalnih uvjeta izuzetno važno i vrijeme provedeno s obitelji, prijateljima, na raznim aktivnostima i hobijima, ili pak u razgledavanju kulturnih znamenitosti i večernjem izlasku. Sve se to, složit ćemo se svi, uvelike smanjuje zbog vremena provedenog na putovanju do posla i natrag ili pak čekanja na javni gradski prijevoz. O umoru i stresu zbog tih putovanja da i ne govorimo pa nerijetko građani kući dođu 'izmoždeni' i bezvoljni za bilo kakvo druženje ili izlaske. Tada im se upravo oni naslonjači s početka teksta čine kao utočište od svega, piše Vjesnik.
Klizno radno vrijeme
Mnogi, zasad uglavnom uzaludno, maštaju o poslu od kuće bez ranog buđenja, uz klizno radno vrijeme koje omogućava druženja i tijekom dana, stanku za ručak na koju se također ne troši nepotrebno vrijeme, jer je blagovaonski stol svega nekoliko metara udaljen od radnog, ali i opuštenost nakon posla za vlastite potrebe i želje.
Upravo razvoj telekomunikacija, odnosno računala, modema, mobitela, digitalnih skenera, interneta, ali i audiovizualnih veza omogućuje brz prijenos podataka pa djelatnici mogu raditi od kuće koliko žele i kad to žele, te ispunjene uglavnom formulare i obrasce šalju natrag u centralu i nastavljaju sa svakodnevnim aktivnostima.
Naime, moderne komunikacije omogućuju trenutno preuzimanje podataka iz uredskih datoteka, transfer uputa i informacija sa sudionicima komunikacijskog sustava, te pristup vijestima putem interneta. No oni omogućuju i da se suvremenim telekomunikacijama zamijeni prijevoz. Premda će mnogi reći kako je audiovizualna konferencija veliko ulaganje, ipak je treba dovesti u omjer s troškovima za brojna poslovna putovanja, vrijeme putovanja, trajanje sastanaka s odgovarajućim režijskim troškovima, te vrijeme same organizacije.
U Americi svakodnevica
U Americi stoga takav način života već odavno nije mašta nego svakodnevica. Naime, najjača je gospodarska sila svijeta odavno shvatila prednosti uštede vremena, smanjenja prometnog zagađenja, upravljanja vremenom kao i zdravlja ljudi, odnosno gubitaka zbog izostanka s posla. S mogućnostima telecommutinga eksperimentiraju i neka privatna, ali i javna poduzeća u Hrvatskoj.
Spomenimo da je jedan američki znanstvenik, navodeći telecommuting kao način poboljšanja prometa, predvidio kako bi u Americi u sljedećih 20 godina moglo biti i do pedeset milijuna telecommutera, koji bi uštedjeli više od 380 milijardi putničkih milja. Pomnoženo s 1,609 dobije se broj veći od 610 milijardi ušteđenih kilometara. Ni ušteđenih minuta nije znatno manje, ako nije i više zbog vremena provedenog u gužvama. Da ne spominjemo uštedu za pojedinca i za tvrtke, koja se mjeri u milijunima američkih dolara.
Pa istaknimo primjer iz istraživanja u američkom San Diegu prema kojem bi tvrtka od 350 radnika koji bi radili od kuće, uštedjela više od 160 tisuća kilometara. Ekološki gledano, to bi značilo dvije tone zagađivača manje. Stres kojem se vozači izloženi tijekom vožnje te gubitak novca koji odlazi na gorivo i servis vozila, također nije zanemariv. Analizirajući pak istraživanje o putničkim navikama telecommutersa došlo se do zaključka da je svakodnevnih putovanja na posao manje, a da pritom nije bilo putovanja u druge svrhe, jer su telecommutersi svoje aktivnosti i potrebe sveli prema odredištima najbližim kući, upravo kako bi uštedjeli na vremenu. (T. B.)
Izvor: Vjesnik