Već godinama tvrtke obilaze razni "savjetnici" kako bi - uz iste troškove - povećali produktivnost. Ali polako svima postaje jasno kako se to prelomilo preko leđa zaposlenih koji doslovce psihički "izgaraju" na poslu.
"Jednostavno više ne mogu savladati sve to što se nagomilalo na mom stolu. Kad sjedim i vidim svo to brdo posla pred mnom, mogao bih povraćati" - samo je jedan od mnogobrojnih poziva u pomoć na internetskoj platformi "stressforum.net". To opterećenje se neposredno odražava i na tjelesne teškoće: "Imam luđačku glavobolju, jednostavno se ne mogu smiriti", žali se drugi zaposlenik.
Njemačka se rado hvali kako je, prema produktivnosti, na samom čelu u Europskoj uniji. U gotovo u svim tvrtkama je pritisak sve veći da se poveća produktivnost i smanje troškovi - što može značiti samo jedno: zaposleni moraju raditi više nego što su prije radili. Krovna udruga njemačkih sindikata DGB je objavila statistiku prema kojoj se posto zaposlenih žali kako u istom vremenu moraju ispuniti više obaveza nego ranije, piše Deutsche Welle.
Ali dok se od sindikata može očekivati da se žali, u međuvremenu je i menadžerima postalo jasno kako se zbog sve većeg pritiska na radnom mjestu gubi mnogo - veoma mnogo novca. Riječ je o već o oko 27 milijardi eura godišnje, jer psihičko opterećenje u pravilu vodi do zdravstvenih poteškoća i do bolovanja. Tu su pogođeni i muškarci i žene, time da će "muškarčinama" duže trebati da potraže stručnu pomoć i to najčešće kada je već kasno: na primjer nakon napada panike (epizodalnog paroksimalnog napada straha) ili tjelesnog kolapsa. U pravilu nakon toga ostaje još samo put u prijevremenu mirovinu zbog radne nesposobnosti.
Stanje je sve gore i samo u razdoblju od 2004. do 2010. je broj dana bolovanja u njemačkim poduzećima zbog psihičkog preopterećenja, takozvanog Burn-out-a narastao sa osam na - više od 72 na 1.000 zaposlenih! Christine Richter iz njemačke Mreže za poticanje zdravlja na radu također tvrdi kako je broj psihičkih i psihosomatskih oboljenja vrtoglavo porastao od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ona savjetuje: "Ako se spava loše duže razdoblje i ako ne možete prestati razmišljati o određenom problemu i ako se sve više povlačite iz društvenog života - ako se sve to dogodi, hitno morate potražiti liječnika."
Mjesečnik Manager Magazin je objavio svojevrsnu neslavnu top-listu, gdje je najviše Burn-outa među najznačajnijim njemačkim poduzećima. Obzirom na ukupan broj zaposlenih na samom vrhu su tvrtke iz financijskog sektora, na primjer osiguravatelj Allianz sa 3.400 slučajeva "izgaranja" godišnje, Commerzbank (3.200 slučajeva) i Deutsche Bank (1.900 slučajeva).
Sve su to institucije u kojima suradnici možda zarađuju velik novac, ali i gdje je golem pritisak postići još bolje rezultate i gdje greške praktično nisu dopuštene. Teško je reći, da li su i to konačne brojke jer je veoma dug popis bolesti kojima je uzrok često psihosomatski: od kroničnih bolova - prije svega u kralježnici pa do povišenog krvnog tlaka koji onda i sam stvara "pravu" bolest.
Nije mnogo bolje niti zaposlenima koji žive od državne blagajne. I tamo se već godinama stalno mora štedjeti i osobito u području socijalne skrbi ima veoma mnogo slučajeva "Burn-outa", tvrdi Christine Richter. Uopće najviše slučajeva psihičkog izgaranja ima na srednjim i nižim razinama uprave, dakle tamo gdje su suradnici "stisnuti" između "velikih" šefova i suradnika koje treba natjerati da ispune zadane ciljeve. Isto tako, gotovo sigurno će biti mnogo slučajeva psihičkih oboljenja u tvrtkama koje se već godinama saniraju, prestrukturiraju i provode mjere štednje, poput u njemačkom energetskom koncernu Eonu.
Često niti liječnici ne mogu osobito pomoći pogođenima. Sve veće opterećenje na poslu se ne može riješiti samo sa nekoliko pilula i očinskim savjetom da pacijent "više miruje". Ali njemačkim zdravstvenim osiguravateljima je sve više jasno i da se toj množini oboljelih jedva uopće može ponuditi primjerena njega. (T. B.)
Izvor: Deutsche Welle
