Ako je suditi po prognozama Europske komisije, Hrvatska će iduće godine napustiti društvo zemalja u recesiji, u kojoj i dalje ostaju Cipar i Slovenija, dvije posljednje žrtve bankarske krize.
Međutim, Hrvatska ipak nije daleko odmaknula i, izuzev Nizozemske, imat će najsporiji rast BDP-a u EU - simboličnih 0,5 posto. Godinu potom očekuje se rast od skromnih 1,2 posto. Tek u 2015. može se očekivati i malo više radnih mjesta.
Među glavnim su razlozima hrvatskih slabosti, kako se može iščitati iz prognoza EK, nedostatak privatnih ulaganja i niska konkurentnost izvoznika. U ambijentu slabe domaće potražnje, razduživanja banaka i prisutne nesigurnosti, jednostavno se ne vidi prostor za oporavak investicija do kraja 2014. godine. Iako je ova Vlada mnogo nade polagala upravo u ulaganja, osobito države, Komisija procjenjuje da će tek u 2015., zadnjoj godini njezina mandata, investicije porasti 5,5 posto.
“Investicijsku aktivnost potaknut će zakonske promjene, poput Zakona o strateškim ulaganjima, te dostupnost fondova EU”, objašnjava se u dokumentu. Dok za investicije ima nade, područje u kojem se teško nazire poboljšanje je izvoz. Glavni je razlog mala proizvodna baza kojom Hrvatskom raspolaže, kao i slabi ekonomski izgledi glavnih izvoznih partnera, a među njima su svakako Italija i Slovenija.
Situaciju donekle izvlači turizam, pa kada se robi dodaju usluge, proizlazi da će izvoz iduće godine rasti stopom od 2,5 posto, a godinu kasnije od 3 posto, što je i dalje nedovoljno za brži oporavak ekonomije. No, čak i ovako skromne procjene rasta BDP-a u idućim godinama mogle bi doći u pitanje zbog brojnih rizika kojima je zemlja izložena.
Na prvom je mjestu pojačan pritisak na konkurentnost poduzeća nakon ulaska u EU i Komisija ocjenjuje da će trebati vremena da se nadoknadi šteta nastala napuštanjem CEFTA-e. Da je trend nepovoljan, jasno pokazuju i podaci DZS-a, prema kojima proizvodnja i izvoz određenih sektora (piće, hrana, duhan...) od srpnja bilježe osjetnije minuse.
Drugu prijetnju za makar i simboličan oporavak ekonomije predstavlja smanjivanje kredita, osobito malim i srednjim poduzećima. Problem slabe kreditne aktivnosti prisutan je već nekoliko godina, a čini se da je dodatno zaoštren najnovijim financijskim udarima na banke. One već mjesecima upozoravaju da će se to neizbježno negativno odraziti na buduće kreditiranje i ekonomski rast.
Naposljetku, veliki rizik predstavljaju i slabi kapaciteti zemlje da u kratkom roku povuče novac iz europskih fondova. Unatoč optimizmu i obećanjima potpredsjednika Vlade Branka Grčića, Komisija upozorava da bi Hrvatska mogla povući i manje nego što se sada procjenjuje. S tako skromnim potencijalima za rast i potrebom da se istodobno smanji golem proračunski deficit, teški dani za Vladu očito tek slijede. Prijedlog proračuna za 2014. godinu u Bruxelles još nije stigao, a najave što namjerava raditi, poput smanjenja povlaštenih mirovina ili povećanja PDV-a, Komisija nije uzela u obzir jer smatra da nedostaju potrebni detalji.
Pod pretpostavkom da Vlada ne poduzme ništa, razvoj događaja je prilično zabrinjavajući: deficit bi s prošlogodišnjih 5 posto BDP-a dosegao 6,2 posto u 2015. godini, a javni bi dug sa 55,5 posto skočio na 69 posto. U idućim tjednima očekuje se da će Vlada u Bruxelles uputiti prijedlog proračuna koji bi trebao sadržavati detaljno objašnjene mjere kojima će smanjivati deficit.
Preporuke Vladi što valja činiti u ovom trenutku ovih bi dana trebale stići od misije MMF-a, koja upravo završava redovni jednotjedni posjet Hrvatskoj.
Izvor: Jutarnji list
