Radnik u Velikoj Britaniji ne mora poslodavcu nositi liječničku potvrdu za bolovanja kraća od 7 dana, samo treba javiti da je bolestan i da ne dolazi tih nekoliko dana na posao.
Čini se da političarima i javnoj upravi u Hrvatskoj ne bi škodilo kad bi na trenutak zastali s poslom koji svakodnevno rade, razmislili, duboko udahnuli i pitali se: mogu li ja bolje obavljati svoj posao na način da olakšavam, a ne kompliciram život građanima kojima služim?
Večernji list donosi popis praksi koje je sigurno moguće poboljšati:
1. Kod određivanja porezne osnovice za rabljena vozila Porezna uprava više ne koristi katalog Centra za vozila, već aplikaciju EuroTAX u čijoj bazi nema automobila starijih od 16 godina. To znači da se za Golf “trojku” iz 1993. godine, unatoč tome što ne vrijedi više od četiri-pet tisuća kuna, plati pet posto poreza kao da je Golf “četvorka” koji ta aplikacija procjenjuje na 17.000 kuna. Tko nije zadovoljan procjenom, može angažirati vještaka, što stoji oko 600 kuna.
2. Iako policija u svom sustavu ima svu “povijest” nekog vozila, prilikom prijenosa vlasništva mora se dostaviti sve kupoprodajne ugovore i punomoći prethodnih vlasnika jer u suprotnom se ne može prenijeti vlasništvo vozila na sebe. Ako imate po jedan primjerak tih papira, u policiju morate doći s kopijama jer vam oni neće kopirati niti u svojim prostorijama imaju kopiraonicu gdje biste tu uslugu mogli platiti.
3. I u ambulantama koje ne rade hitni prijam pacijenata (npr. ortodoncija), iako ste nekoliko mjeseci ranije zakazali termin u točno vrijeme, u čekaonici provedete barem sat. Zašto ako svatko od nas ima svoj termin?
4. Puna su nam usta priča o ekološkoj osviještenosti, no teško je odvajati otpad ako su ispred stambenih zgrada i dalje obični umjesto reciklažnih kontejnera.
5. U Hrvatskoj se psi moraju svake godine cijepiti protiv bjesnoće iako većina cjepiva vrijedi dvije do tri godine. U većini drugih zemalja EU psi se cijepe svake dvije do tri godine. Osim što se u tijelo pasa nepotrebno svake godine ubacuje to cjepivo, vlasnici isto tako bespotrebno to trebaju platiti svake godine oko 150 kuna.
6. Svi koji se griju na toplanu moraju u Hrvatskoj ugraditi razdjelnike toplinske energije i to o svom trošku, oko 250 kuna po radijatoru. Osim toga, moraju godišnje plaćati 25 kuna po radijatoru i očitanje tih razdjelnika!?
7. U Hrvatskoj vozila na motorni pogon moraju svake godine na tehnički pregled. U Njemačkoj se vozila moraju pregledati svake druge godine. Tehnički pregled osobnog vozila u Hrvatskoj stoji oko 150 kuna.
8. Porez na stjecanje rabljenog motornog vozila u Hrvatskoj se naplaćuje po stopi od pet posto od vrijednosti tog vozila. U većini drugih država takav porez ne postoji.
9. RTV pristojbu od 80 kuna mjesečno tvrtke u Hrvatskoj moraju plaćati za svaki radio i TV prijamnik. To se odnosi čak i na međunarodne prijevoznike čiji su kamioni uglavnom u inozemstvu.
10. Plaćamo vodu po potrošnji, ali i naknadu za korištenje voda. Godišnji prihod Hrvatskih voda od naknade za korištenje voda od kućanstava iznosi oko 700 milijuna kuna godišnje. S obzirom na to da jedna osoba dnevno prosječno troši 139 litre pitke vode, prema tome bi prosječan dnevni trošak za tu naknadu iznosio 0,40 kn, što čini godišnji trošak od 144,60 kuna. Prosječni godišnji trošak za naknadu za korištenje voda dvočlane obitelji iznosi 289,20 kuna, tročlane obitelji 433,80 kuna, dok četveročlana obitelj za naknadu za korištenje voda izdvoji 578,40 kuna.
