Ako vam dijete nevoljko ide na satove gitare ili nekog stranog jezika, ohrabrite ga argumentom - 'mozak će ti bolje raditi'.
Naime, znanstvenici s instituta Baycrest’s Rotman Research proveli su istraživanje kojim je utvrđeno kako su osobe koje sviraju neki instrument ili govore barem jedan strani jezik koristile puno manje 'radne memorije' mozga u izvođenju zadataka.
Prema toj studiji objavljenoj u Analima njujoške Akademije znanosti, glazbenicima i dvojezičarima aktivirale su se drugačije mreže u mozgu i aktivnost mozga bila je mnogo manja pri izvršavanju zadataka u usporedbi sa skupinom ispitanima koji govore jedan jezik i nisu glazbeno obrazovani, piše Independent.
"To pokazuje da glazbenici i dvojezičari obavljaju zadatak s manjim mentalnim naporom, što ih može zaštititi od kognitivnog srozavanja i odgoditi nastanak demencije. Istraživanje pokazuje i da iskustvo pojedinca, bilo to učenje sviranja na glazbenom instrumentu ili učenje jezika, može oblikovati kako mozak funkcionira i koje mreže koristi", tumači rezultate doktor Claude Alain, jedan od istraživača, znanstvenik s instituta Baycrest’s Rotman Research i profesor na Institutu medicine pri Sveučilištu u Torontu.
Otprije je poznato kako glazbenici i osobe koji govore dva i više jezika bolje pamte, na primjer brojeve telefona, upute, te izvode računice u glavi. Međutim, znanstvenici nisu mogli odgonetnuti zašto je tako.
Izvođenjem ovog istraživanja, analizirane su moždane aktivnosti 41 ispitanika u dobi od 19 do 35 godina koji su bili podijeljeni u tri kategorije: govore engleski i nisu glazbenici, glazbenici koji govore samo engleski i dvojezičari koji ne sviraju nijedan glazbeni instrument. Svi oni odgovarali su na pitanja otkuda dolazi neki zvuk, radi li se o instrumentu, čovjeku ili zvuku iz okoline i ponavlja li se određeni zvuk.
Glazbenici su bolje pamtili zvukove, a pri određivanju odakle dolazi zvuk uz glazbenike su se dobro snalazili i dvojezičari. Dvojezičari nisu bili ništa bolji od sudionika koji govore samo materinji jezik u pamćenju zvuka, ali pri rješavanju zadatka njihove moždane aktivnosti bile su na puno nižim razinama.
"Osobe koje govore dva jezika trebaju više vremena kako bi obradile zvuk budući da informacija mora proći kroz dvije 'jezične baze'. Tijekom zadataka mozak dvojezičara pokazivao je veću aktivnost u području za razumijevanje govora, što potkrepljuje ovu teoriju, zaključio je doktor Alain.
Izvor: Lider