Dio njih ne zarađuje dovoljno da mogli odvajati novac za umirovljeničke dane, drugi smatraju da štednja nema smisla.
Iako su svjesni činjenice da iznosi mirovina često nisu dovoljni za financijski bezbrižan život u trećoj dobi, dvije trećine milenijalaca, u koje ubrajamo osobe rođene između 1981. i 1996. godine, danas ne štedi novac za vrijeme nakon umirovljenja.
Mladi ne 'šparaju', piše Jutarnji list, ponajviše zbog toga što ne zarađuju dovoljno kako bi pritom mogli i štedjeti, ali i zbog toga jer smatraju da štednja nema smisla, jer će budućnost ionako biti kaotična zbog klimatskih promjena.
Lori Rodriguez, 27-godišnja komunikologinja iz New Yorka, ne štedi za mirovinu ne samo zato što joj to nije jednostavno za priuštiti, nego zbog toga što smatra da štednja nema smisla. Kao mnogi njene dobi, Rodriguez vjeruje da će klimatske promjene imati katastrofalne efekte na naš planet. Čak 88 posto milenijalaca - veći postotak nego bilo koja druga grupa - prihvaća stav da se klimatske promjene događaju, a 69 posto njih vjeruje da će se te promjene dogoditi za njihovog života - navodi se u članku MarketWatcha, prenosi Jutarnji list.
''Nadam se najboljem i planiram budućnost, ali kada vidim što se događa i kakve su prognoze, vidim da će situacija za 50 godina biti kaotična, a nije hiperbola i kada kažem da će biti malo apokaliptična'', ističe Rodriguez.
Takvi stavovi odudaraju od medijski prezentiranih ocjena milenijalaca kao optimistično-neobvezno-nonšalantnih, a podaci Journal of Abnormal Psychology found iz ožujku ove godine pokazuju povećanje mentalnih problema u SAD-u među mladima koji imaju između 18 i 25 godina.
Rast stope kliničke depresije
Tako su simptomi kliničke velike depresije u toj grupi povećani za 52 posto od 2005. do 2017., dok je izvješće Američkog udruženja psihologa iz 2018. pokazalo kako milenijalci pate od „eko-anksioznosti“, te je 72 posto njih izjavilo da imaju emocionalnih problema zbog očekivanih posljedica klimatskih promjena, u odnosu na 57 posto osoba starijih od 45 godina.
Matt Fellowes, glavni izvršni direktor United Income-a, online platforme specijalizirane za mirovinsku problematiku iz Washingtona, ističe za MarketWatch kako ''postoji određeni fatalizam kod ove generacije, pogotovo kada je se usporedi s prijašnjim generacijama''.
''Psihološki, ova populacija je suočena s mnogo više šokova koji se tiču budućnosti u odnosu na prethodne generacije i stoga nije čudno da su cinični u pogledu štednje za mirovinu'', naglašava Felowes.
''Od kaosa Drugog svjetskog rata, preko Vijetnamskog rata do Hladnog rata, svaka generacija je imala svoje razloge za strah od budućnosti, ali milenijalci imaju dodatne razloge zbog kojih ne vjeruju u mirovinsku štednju. Oni su vidjeli i burzovne katastrofe u kojima su njihovi roditelji ostali bez štednje, a vidjeli su i brojne terorističke napade, i sve ih to nagoni na katastrofičko razmišljanje'', tim je povodom ustvrdio i Brad Klontz, 48-godišnji profesor na Financial Psychology Institute. Nije stoga čudno, navodi se u članku, da je povjerenje u kapitalizam milenijalaca palo s 68 posto u 2010. palo na 45 posto u 2017.
Na kraju ove analize se opet citira Rodriguez koja ističe kako je „štednja“ u koju se uzda njena šira obitelj (latino-američka), te da namjerava naučiti obrađivati vrt, te popravljati bicikle, kako bi moga preživljavati u eventualnoj mirovini. Ipak, Erin Lowry, autorica knjige “Broke Millennial Takes On Investing“, preporučuje milenijalcima da štede koliko god mogu za mirovinu, bez obzira kakva su im trenutna futuristička vjerovanja.
''Čak i iako imate defetističke poglede na svijet morate štedjeti, inače će vam budućnost, u godinama umirovljenja, biti zagarantirano teška'', zaključuje Lowry.
Izvor: Jutarnji list