Iako je pandemija koronavirusa uzela maha, to nije jedina pandemija s kojom se čovječanstvo susrelo.
Kroz povijest su izbijale razne bolesti, a ovo je 20 najgorih epidemija s kojima se svijet susreo.
1. Pretpovijesna epidemija: oko 3000 godina prije Krista
Prije oko 5000 godina, epidemija je izbrisala pretpovijesno selo u Kini. Pronađeni ostaci svjedoče da niti jedna dobna skupina nije bila pošteđena. Arheološka i antropološka ispitivanja ukazuju da se epidemija dogodila jako brzo te sugeriraju da je epidemija poharala cijelu regiju.
2. Kuga u Ateni: oko 430 godina prije Krista
Ova epidemija trajala je pet godina, a prema nekim procjenama, broj smrtnih slučajeva iznosio je čak 100 000 ljudi. Grčki povjesničar Tukidid (460. - 400. pr. Kr.) napisao je da su "ljudi dobrog zdravlja odjednom bili napadnuti žestokim vrućinama u glavi, a pojavilo se i crvenilo u očima", piše Live Science. Prema njegovim navodima, bolest je zahvatila i neke unutarnje dijelove tijela, poput grla.
3. Antoninska kuga: 165.– 180. godine
Ova epidemija zahvatila je Rimsko carstvo, a iz zapisa liječnika Galena zaključuje se da je najvjerojatnije riječ o velikim boginjama, iako točna dijagnoza nije utvrđena. Procjenjuje se da je od bolesti umrlo oko pet milijuna stanovnika Carstva, od čega 25% stanovništva samoga grada Rima.
4. Ciprijanova kuga: 250.- 270. Godine
Bolest je ime dobila po svetom Ciprijanu, biskupu iz Kartage (grad u Tunisu) koji je epidemiju opisao kao signal smaka svijeta. Procjenjuje se da je samo u Rimu odnosila po 5000 života dnevno. Stručnjaci nisu sigurni koja je bolest uzrokovala epidemiju, ali neki povjesničari smatraju da su u pitanju bile velike boginje.
5. Justinijanova kuga: 541.- 542. godine
Bizantsko je carstvo poharala bubonska kuga, što je označilo početak njegova propadanja. Kuga se nakon toga povremeno ponavljala. Neke procjene sugeriraju da je uzrokovala smrt 10% svjetske populacije. Kuga je dobila ime po bizantskom caru Justinijanu koji je također obolio, ali je preživio.
6. Crna smrt: 1346.- 1353. godine
Neke procjene sugeriraju da je izbrisala više od polovice europskog stanovništva. Uzrok je bio soj bakterije Yersinia pestis koji je danas vjerojatno izumro, a buhe su ga proširile na zaražene glodavce. Tijela žrtava pokopana su u masovne grobnice. Pretpostavlja se da je bolest stigla iz Azije u Europu. Bila je jedna od najrazornijih pandemija.
7. Epidemija Cocoliztli: 1545.- 1548. godine
Infekcija koja je izazvala epidemiju bio je oblik virusne groznice koja je ubila 15 milijuna stanovnika Meksika i Srednje Amerike. Među populacijom već oslabljenom od ekstremne suše, bolest se pokazala krajnje katastrofalnom. Cocoliztli je aztečka riječ za štetočinu.
8. Američke kuge: 16. stoljeće
Američka kuga skup je euroazijskih bolesti koje su u Ameriku donijeli europski istraživači. Te su bolesti, uključujući male boginje, pridonijele krahu civilizacija Inka i Asteka. Neke procjene sugeriraju da je ubijeno 90% autohtonog stanovništva na zapadnoj hemisferi.
9. Velika londonska kuga: 1665.- 1666. godine
Posljednja velika epidemija kuge u Velikoj Britaniji izazvala je masovni egzodus iz Londona, a predvodio ga je kralj Karlo II. Kuga je započela u travnju 1665. i brzo se širila ljetnim mjesecima. Buhe su bile jedan od glavnih prijenosnika. Do trenutka kad je kuga završila, umrlo je oko 100.000 ljudi, uključujući 15% stanovništva Londona. Ali to nije bio kraj patnji tog grada – 2. rujna 1666. započeo je tzv. Veliki požar u Londonu, koji je trajao četiri dana i spalio veliki dio grada.
10. Velika marsejska kuga: 1720.-1723. godine
Povijesni podaci govore da je velika marsejska kuga započela kad je brod zvan Grand-Saint-Antoine pristao u luci u Marseilleu u Francuskoj, prevozeći robu iz istočnog Sredozemlja. Iako je brod bio u karanteni, kuga je ipak ušla u grad, vjerojatno putem buha.
Kuga se brzo proširila, a tijekom sljedeće tri godine u Marseilleu i okolnim područjima možda je umrlo čak 100.000 ljudi. Procjenjuje se da je do 30% stanovništva Marseillea stradalo od ove bolesti.
11. Ruska kuga: 1770.- 1772. godine
Moskvu je poharala kuga, a karantena je rezultirala i nasilnim ispadima građana. Ruska carica Katarina II (Katarina Velika) bila je toliko očajna da obuzda kugu i obnovi javni red da je izdala užurbani dekret kojim je naredila da se sve tvornice presele iz Moskve. Do trenutka kad je kuga prestala, procjenjuje se da je umrlo čak 100.000 ljudi.
12. Epidemija žute groznice u Philadelphiji: 1793. godina
Kad je žuta groznica zahvatila Philadelphiju, tadašnji glavni grad SAD-a, dužnosnici su pogrešno vjerovali da su robovi imuni. Kao rezultat tog vjerovanja, zatražili su zapošljavanje ljudi afričkog podrijetla za njegovanje bolesnih. Bolest su prenosili komarci, koji su doživjeli procvat tijekom posebno vrućeg i vlažnog ljetnog vremena u Philadelphiji te godine. Tek kad je zima stigla, a komarci su izumrli, epidemija je napokon završilo. Do tada je umrlo više od 5000 ljudi.
13. Pandemija gripe: 1889.- 1890. godine
U modernom industrijskom dobu, nove prometne veze olakšale su širenje virusima gripe. U samo nekoliko mjeseci bolest je zahvatila cijeli svijet, usmrtivši milijun ljudi. Bilo je potrebno samo pet tjedana da epidemija dosegne vrhunac smrtnosti. Najraniji slučajevi zabilježeni su u Rusiji. Virus se brzo proširio cijelim Sankt Peterburgom prije nego što se probio kroz čitavu Europu, a potom je zahvatio i ostatak svijeta, unatoč činjenici da zračna putovanja još nisu postojala.
14. Američka epidemija dječje paralize: 1916. godina
Epidemija polija koja je započela u New Yorku prouzročila je 27.000 slučajeva oboljelih i 6000 smrti u SAD-u. Bolest uglavnom pogađa djecu i preživjele ostavlja s trajnim invaliditetom. Epidemije su se pojavile sporadično u SAD-u sve dok Salk cjepivo nije razvijeno 1954. godine. Kako je cjepivo postalo široko dostupno, slučajevi u SAD-u su opadali. Posljednji slučaj u SAD-u prijavljen je 1979. Svjetski napori u cijepljenju uvelike su smanjili bolest, iako ona još nije u potpunosti iskorijenjena.
15. Španjolska gripa: 1918.- 1920. godine
Procjenjuje se da je od španjolske gripe oboljelo oko 500 milijuna ljudi. Petina njih je umrla, a neke su autohtone zajednice potisnute na rub izumiranja. Širenje i smrtnost gripe pojačani su očajnim uvjetima vojnika i lošom prehranom u ratnim vremenima koju su mnogi ljudi doživljavali tijekom Prvog svjetskog rata.
Unatoč nazivu španjolska gripa, bolest vjerojatno nije započela u Španjolskoj. Španjolska je tijekom rata bila neutralna nacija i nije provodila strogu cenzuru svog tiska koji je stoga mogao slobodno objavljivati rane izvještaje o bolesti. Kao rezultat toga, ljudi su lažno vjerovali da je bolest specifična za Španjolsku, a naziv španjolska gripa se zadržao.
16. Azijska gripa: 1957.- 1958. godine
Potekla je iz Kine, a odnijela je više od milijun života. Virus koji je izazvao pandemiju bio je soj virusa ptičje gripe. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti bilježe da se bolest agresivno proširila te su prvi slučajevi zabilježeni u Singapuru u veljači 1957., u Hong Kongu u travnju 1957., te obalnim gradovima SAD-a u ljeto 1957. Ukupan broj smrtnih slučajeva bio je više od 1.1 milijuna širom svijeta. Samo SAD su imale 116 000 smrtnih slučajeva.
17. Pandemija i epidemija AIDS-a: od 1981. godine do danas
AIDS je odnio 35 milijuna života od kada je prvi put identificiran. HIV virus koji uzrokuje AIDS, vjerojatno se razvio iz virusa čimpanze koji se prenio na ljude u zapadnoj Africi. Virus se probijao širom svijeta, a AIDS je bio pandemija do kraja 20. stoljeća. Sada oko 64% od procijenjenih 40 milijuna koji žive s virusom HIV-a živi u subsaharskoj Africi.
Desetljećima nije bilo lijekova za ovu bolest, ali lijekovi razvijeni u devedesetima sada omogućuju ljudima koji obolijevaju od bolesti da se redovito liječe i imaju normalan životni vijek, a dvije su osobe izliječene od HIV-a od početka 2020. godine.
18. Pandemija svinjske gripe H1N1: 2009.- 2010. godine
Pandemiju svinjske gripe 2009. izazvao je novi soj H1N1 koji se pojavio u Meksiku u proljeće 2009. prije nego što se proširio na ostatak svijeta. U jednoj godini virus je zarazio čak 1,4 milijarde ljudi širom svijeta i ubio između 151.700 i 575.400 ljudi. Pandemija gripe 2009. prvenstveno je zahvatila djecu i mlade, a 80% smrtnih slučajeva bilo je kod osoba mlađih od 65 godina, izvijestio je Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
19. Zapadnoafrička epidemija ebole: 2014.- 2016. godine
Ebola je opustošila zapadnu Afriku između 2014. i 2016. godine, s 28.600 oboljelih i 11.325 smrtnih slučajeva. Prvi slučaj koji je prijavljen bio je u Gvineji u prosincu 2013., od tada se bolest brzo proširila na Liberiju i Siera Leone. Većina slučajeva i smrti dogodila se u te tri zemlje. Manji broj slučajeva dogodio se u Nigeriji, Maliju, Senegalu, Sjedinjenim Državama i Europi, izvijestio je CDC.
Ne postoji lijek za ebolu, iako su napori u pronalaženju cjepiva u tijeku. Prvi poznati slučajevi ebole dogodili su se u Sudanu i Demokratskoj Republici Kongo 1976. godine, a za virus se sumnja da se možda proširio od šišmiša, piše Live Science.
20. Epidemija virusa Zika: od 2015. do danas
Utjecaj nedavne epidemije Zika u Južnoj i Srednjoj Americi neće se znati još nekoliko godina. U međuvremenu, znanstvenici se suočavaju s utrkom protiv vremena kako bi virus stavili pod kontrolu. Zika virus se obično širi preko komaraca roda Aedes, iako se može prenijeti i spolnim putem kod ljudi.Iako Zika obično nije štetna za odrasle ili djecu, može napasti dojenčad još u maternici i uzrokovati urođene mane. Vrsta komaraca koji prenose Zika virus najbolje uspijeva u toplim i vlažnim klimama, zbog čega su Južna i Srednja Amerika kao i južni dijelovi SAD-a glavna područja za širenje virusa.
Izvor: n1