Dobrog zaposlenika danas je u Hrvatskoj teško zadržati, a još teže dobro ga platiti jer velik dio bruto plaće odlazi na poreze i doprinose, tvrde poslodavci.
Hrvatska udruga poslodavaca predlaže poreznu reformu čiji je naglasak na rasterećenju ukupnog troška rada. Tražit će, među ostalim, da se osobni odbitak s četiri poveća na pet tisuća kuna i smanje doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kako bi u vremenu rastuće inflacije, narasle neto plaće. Budući da bi to značilo i manje prihode državnog proračuna, zauzimaju se za reforme mirovinskog i zdravstvenog sustava.
Dobrog zaposlenika danas je u Hrvatskoj teško zadržati, a još teže dobro ga platiti, tvrde poslodavci. Jer velik dio bruto plaće odlazi na poreze i doprinose.
„Porezni klin koji je sada na razini od 42% kada gledamo plaće kvalificiranih ljudi, bi trebalo smanjiti na barem 37% što je onda konkurentno u odnosu na druge tranzicijske zemlje članice EU“, objašnjava Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ove ICT udruge.
Da bi se rasteretile plaće potrebno je, predlažu poslodavci, povećati osobni odbitak, smanjiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno, povećati prag za oporezivanje dohotka po najvišim stopama. Prema njihovu izračunu, plaće bi uz takve izmjene mogle porasti za 300 kuna, a one najviše za više od tisuću kuna.
„Neto plaće u Hrvatskoj moraju biti više, jer rad u Hrvatskoj je skup, preopterećen i to ima čitav niz posljedica na zapošljavanje, privlačenje talenata, na privlačenje visokoprofesionalne radne snage, koja negdje drugdje traži mjesto pod suncem, nažalost izvan Hrvatske“, upozorava Damir Zorić, direktor HUP-a.
Ključ rasterećenja su manji doprinosi. Zato predlažu da se doprinos za prvi mirovinski stup smanji za dva postotna boda, a doprinos za zdravstvo za bod i pol. Manji prihodi nadomjestili bi se reformama.
„Dugoročno smatramo da treba provesti cjelovitu reformu tih sustava, napraviti ih učinkovitima, jer znamo svi skupa da je puno potrošnje u tim sustavima neopravdano, da se tu dešavaju stvari koje se ne bi trebale dešavati, kad bi se to posložilo, onda ne bi trebalo ni na toj razini opterećivati rad“, smatra Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.
No manji doprinosi za prvi mirovinski stup, ističu, ne bi rezultirali manjim mirovinama.
„Ono što danas odvajamo u prvi stup ide u tekuću potrošnju. Dakle 100 kuna koje investiramo uz 3, 4 ili 5% prinosa na 30 godina, vjerojatno, i moji su, daje mi veću vjerojatnost da ću imati bolju mirovinu nego 100 kuna koje danas odvajam dominantno u 1. mirovinski stup, kojeg danas neki političar troši“, naglašava Andrej Grubišić, analitičar, Udruga članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova.
Uz to, trebalo bi reformirati i obrazovni sustav i radno zakonodavstvo. Sve kako bi se u budućnosti osiguralo dovoljno radne snage, koja će zarađivati i puniti mirovinski i zdravstveni fond.
Izvor: HRT
