S jedne strane donosi uštedu vremena i novca te veću fleksibilnost u radu. S druge strane, smanjuje učinkovitost usuglašavanja ideja i udaljava nas jedne od drugih. Kako pronaći balans u svemu tome?
Tradicionalni poslovni modeli danas doživljavaju brze promjene, a upotreba novih tehnologija i digitalizacija bit će i dalje norma za održavanje rasta u hiperkonkurentnom svijetu. Sama mogućnost izbora između rada od kuće, u uredu ili kombinacije obaju modela odmak je od tradicionalnoga i sada je jasno da taj oblik rada nikamo ne odlazi.
Rad od kuće, odnosno kako to naziva još važeći hrvatski Zakon o radu, rad na izdvojenom mjestu rada, nije bila velika novost za tvrtke iz IT sektora ni prije pandemije. Za razliku od brojnih drugih industrija, takve su tvrtke zbog naravi posla pogodnije (i otvorenije) za rad izvan ureda i oduvijek su ga na neki način prakticirale pa je njihova prilagodba bila mnogo lakša. Međutim, i njima je bila novost činjenica da odjednom svi rade od kuće puno radno vrijeme te da su baš svi zaposlenici razdvojeni, za Lider piše Goran Kalanj, direktor Serengetija.
Iako je u početku najviše bilo upitno hoće li se moći osigurati jednaka kvaliteta usluge kao u slučaju rada u uredu, vrlo brzo se pokazalo da je kvaliteta rada ostala na istoj razini i da se posao u IT industriji može vrlo dobro odraditi bez obzira na lokaciju. Danas, nešto više od dvije godine nakon prvobitnog šoka i odvajanja od kolega, rad u uredu ponovno je dnevna rutina, a neke su tvrtke prihvatile nove modele poslovanja (nekoliko dana rada u uredu te nekoliko dana rada od kuće). Međutim, navike su se promijenile, remote work je sazrio te i zaposlenici i tvrtke znaju što od njega mogu očekivati – svjesni su, naime, da takav način rada ima i prednosti i nedostatke.
Prednost je svakako veća fleksibilnost i produktivnost djelatnika te bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života. Prednosti su i financijske i ekološke prirode: poslodavcima se smanjuje trošak ‘hladnog pogona‘, a znatne uštede na gorivu (i vremenu) i putovanju od kuće do posla neizbježno utječu i na klimu. S druge strane, osim sociološkog učinka (otuđenost od kolega), brojni su i drugi nedostaci. Neka istraživanja, poput onoga koje je još 2020. godine proveo Nacionalni biro ekonomskih istraživanja Sjedinjenih Američkih Država (National Bureau of Economic Research), pokazala su da zaposlenici od kuće rade više nego u uredu (u prosjeku 48,5 minuta dulje svakoga dana).
Ušteda vremena i novca
Novonastale okolnosti na neki su nas način primorale da budemo još kreativniji i brži u pronalaženju novih rješenja i modela poslovanja koji će nam olakšati svakodnevni rad i pritom pružiti neometanu i kvalitetnu uslugu svim našim klijentima. U Serengetiju smo prije koronakrize prakticirali kod svakoga novog projekta slati svoje ključne članove tima na lokaciju klijenta u inozemstvo na dva mjeseca u cilju onboardinga. Ta je praksa ostala, ali je samo razdoblje boravka kod klijenta kraće, što zahtijeva bolju pripremu onboardinga kako bi se prijenos znanja obavio jednako kvalitetno u manje vremena. Niz sastanaka koji su se nekada organizirali uživo sada se održavaju online i u većini su slučajeva jednako kvalitetni. U situacijama kada su više operativne prirode i podrazumijevaju dijeljenje nekih sadržaja, online sastanci čak su i učinkovitiji i bolji od sastanaka uživo. Sve to svakako predstavlja znatnu financijsku uštedu, ali još je važnija ušteda vremena.
Karika koja nedostaje
Kada je o dnevnim poslovnim procesima riječ, nedostaci su vidljivi u smanjenoj učinkovitosti dogovaranja i usuglašavanja ideja i zahtjeva koji su posebno važni u početnoj fazi svakoga novog projekta. Što se zaposlenika tiče, rad od kuće do neke mjere povećava zadovoljstvo velikog broja djelatnika, iako je i to kratkoga vijeka. Posve je normalno, ljudski, da im u određenom trenutku počinju nedostajati druženja s kolegama te da se smanjuje povezanost s tvrtkom i osjećaj pripadnosti pa samim time padaju zadovoljstvo i angažiranost.
Zato je potrebno naći dobar balans između rada u uredu i rada od kuće, a on pak ovisi o specifičnostima posla i o preferencijama svakog zaposlenika tako da je potreban individualni pristup. Na sreću, poslovi u IT industriji to omogućavaju. Nama se pokazalo optimalnim odabir intenziteta rada od kuće dati na izbor djelatniku, a obvezan dolazak cijelog tima u ured ovisi o fazi u kojoj se projekt nalazi i potrebama za intenzivnim dogovaranjem ili rješavanjem problema uživo.
Tvrtku čine ljudi
Činjenica je da tradicionalni poslovni modeli i danas prolaze kroz brze promjene, a korištenje novih tehnologija i digitalizacija bit će i dalje norma za održavanje rasta u hiperkonkurentnom svijetu. Sama mogućnost izbora između rada od kuće, u uredu ili kombinacije obje mogućnosti odmak je od tradicionalnog, a na upravi i vodstvu svake organizacije je da procijene koji će način poslovanja za njih i njihove zaposlenike dugoročno funkcionirati i biti poslovno i financijski učinkovit. Pritom uvijek treba voditi računa da povezanost zaposlenika znači više od same tehnološke povezanosti. Na kraju, tvrtku čine ljudi.
Zaposlenicima koji većinom rade od kuće neizbježno će nedostajati jača identifikacija s tvrtkom i druženje s kolegama. Zato tvrtka treba pronaći načine kako da ih uključi u rad kolektiva, informira ih o događajima i bitnim novostima, privuče ih na neformalna okupljanja gdje će se i dalje izgrađivati kvalitetni i dugoročni međuljudski odnosi te nastaviti ih motivirati kako bi se i dalje osjećali dijelom organizacije. U tomu kvalitetan middle management ima veliku odgovornost i ulogu, pri čemu u tako promijenjenim okolnostima – kada ne viđa svoje djelatnike svaki dan – mora i dalje znati i moći upravljati njihovim radom i angažmanom, brinuti se o njihovim interesima i rješavati moguće probleme. To posljednje iznimno je teško. Naime, probleme nije jednostavno rješavati ako sama pozadina i uzrok problema nisu ‘vidljivi‘, pa to od menadžera zahtijeva dodatan trud i sposobnost predviđanja gdje je, kada i na koji način potrebna njegova intervencija.
Izvor: Lider