Ljudi koji pate od sezonskog afektivnog poremećaja doživljavaju promjene raspoloženja i simptome slične onima kod depresije, što itekako može utjecati na naš poslovni život.
Stigao je siječanj. Ponedjeljak među mjesecima. Najdepresivniji mjesec u godini kada milijune ljudi diljem svijeta pogađa siječanjska depresija. Nakon mjesec dana života u blještavilu, mjeseca punog pjesme, hrane, druženja s voljenim ljudima, primanja darova i darovanja drugih, siječanj je mjesec kad nas realnost opali u glavu. Vrijeme je za povratak na posao. Vrijeme je da sve ponovno postane kolotečina, piše women in adria.
I novogodišnje odluke kao da lagano izblijede svakim novim danom siječnja, sve one želja da se manje, a zdravije jede i pije, da budemo bolji ljudi, proaktivniji, inovativniji… Sve to ima tendenciju izblijediti kako mjesec odmiče, piše Foundations. A tu je i financijski aspekt jer polagano počinju stizati računi od svih darova darovanih kada smo se tijekom blagdana osjećali posebno velikodušnima. I zvanično, stiže siječanjska depresija odnosno sezonski afektivni poremećaj (SAD).
Siječanjska depresija je ‘real thing’
Ljudi koji pate od sezonskog afektivnog poremećaja doživljavaju promjene raspoloženja i simptome slične onima kod depresije. I baš kao i depresija, može imati ozbiljne posljedice na svakodnevne aktivnosti, kako poslovne tako i osobne. Veliku ulogu igra u količina dnevnog svjetla kojeg je zimi malo.
Mrak brzo pada pa ljudi doživljavaju pomak u svom unutarnjem biološkom satu zbog čega mogu biti neusklađeni sa svojim dnevnim rasporedom. U mraku, primjerice, tijelo proizvodi više melatonina, što uzrokuje tromost i smanjenu energiju, piše Healthline.
Zanimljivo je da su, iz nepoznatih razloga, žene sklonije ovom poremećaju nego muškarci. Također, siječanjska depresija učestalija je među ljudima između 18 i 30 godina. No, uvijek ima rješenja. Donosimo nekoliko savjeta kako se nositi sa siječanjskom depresijom.
Izbacite iz života barem jednu stvar u kojoj ne uživate
Prestanite raditi berem jednu stvar u kojoj ne uživate, savjetuje Everyday health. Izazovnije je nego što mislite. Čak i ako to znači da ćete iz života izbaciti nešto što smatrate vrijednim, ali u tome jednostavno niste dobri ili vam stvara preveliki stres – maknite se od toga. Upisali ste se na neku radionicu ili u školu stranih jezika i smatrate to vrijednom aktivnošću, ali vam stvara grč u želucu kad idete tamo? Pa – nemojte ići! Stres koji si možete (nepotrebno) ostaviti na leđima može učiniti veće štete nego što sve dobre stvari koje za svoje mentalno i fizičko zdravlje radite mogu imati koristi.
Čistite!
Jako je dobar osjećaj staviti stvari na svoje mjesto. Pa ako nam već u glavi nije sve na svom mjestu već nas nešto muči i nismo ‘kako treba’, preusmjerimo energiju na to da dovedemo u red ono na što možemo utjecati. Ne znači to da trebate napraviti generalku čitave kuće ili stana, već samo mali kutak može biti dovoljan. Primjerice – radni stol. Uvijek je krcat stvari koje nam trebaju i ne trebaju, milijun papira i papirića…
Uzmite koš za smeće, vlažne maramice i bacite se na posao. Maknite sve s njega, lijepo ga prebrišite, uklonite svu prašinu i krenite ga slagati. Vratite na njega samo one stvari koje vam zaista trebaju, a sav višak bacite. Riješit ćete se tako suvišnih papira, olovaka koje više ne rade ili korektora koji se odavno skorio. Posložit ćete sve na svoje mjesto i preplavit će vas osjećaj zadovoljstva. Nemojte umanjivati važnost tih malih radosti.
Obasjajte se svjetlom
Već smo ranije napisali kako mrak loše utječe na čovjeka. Osjećamo se tromo, bezvoljno. Toliko toga treba napraviti, a mi se osjećamo kao da ne možemo mrdnuti s mjesta. Postoje razne svjetiljke koje služe da bi umanjile simptome depresije. Ako vam može pomoći terapija svjetlom – isprobajte! Plus, evo jedna dobra vijest – svakim danom siječnja dan traje sve duže i duže.
Isprobavajte nove stvari
Kada probate nešto novo, vaš mozak stvara neuralne prolaze i povećava plastičnost vašeg mozga. Čak i podizanje nečega lijevom rukom (ako ste dešnjak) može malo potaknuti mozak. Tako da – skuhajte neko novo jelo, specite kolač, odvažite se da napokon isprobate klizanje ili vožnju bicikla… Napravite popis stvari koje nisu (preveliko) izlaženje iz zone komfora, a nove su u vašem životu i vodite se njime.
Napravite popis naučenih lekcija
Ako niste ljubitelj donošenja novogodišnjih odluka jer već znate unaprijed da ih se nećete pridržavati, uvijek je dobra ideja osvrnuti se na lekcije koje ste naučili i postignuća koja ste ostvarili. To ne mora biti ništa veliko. Svako i najmanje postignuće i dalje je postignuće. Nemojte umanjivati svoju vrijednost i vrijednost svog truda i rada, nego zabilježite sve male i velike korake.
Budite ljubazni
Iskoristite svoje probleme da se povežete s drugima — i tako izliječite. Vaša iskustva mogu pomoći drugima i podići vaše raspoloženje. Istraživanja pokazuju da nasumični činovi ljubaznosti mogu biti snažan psihološki poticaj jer potiču otpuštanje dopamina, neurotransmitera za dobro raspoloženje. Dobra djela također pomiču naš fokus s nas na druge tako da zaboravimo svoje probleme. Tako da – nije samo prosinac vrijeme dobrih djela i humanitarnih akcija. Možda je pravoi vrijeme za vaše humanitarne činove upravo siječanj.
Vodite dnevnik
Vođenje dnevnika može biti ulaz u vaše unutarnje misli i vaš idealan život. Nemojte samo pisati dnevnik o stvarima koje vas muče, stvarima za koje mislite da trebaju biti bolje i stvarima koje su depresivne. Vodite dnevnik zahvalnosti. Istraživanja pokazuju da stav zahvalnosti može povećati sreću, poboljšati san i smanjiti depresiju. Čak je i imunološki sustav ojačan. Zahvalnost je također naučena vještina koja se s vremenom može usavršiti. Zapišite najmanje pet stvari na kojima ste zahvalni i prisjetite se toga svaki dan.
Izvor: women in adria