Niti jedan način rada nije savršen.
Najvažnija stvar na početku. Kod četverodnevnog radnog tjedna postoje razlike, svi modeli nisu u potpunosti identični. Postoje zapravo dva glavna modela. Kod prvog se 40 radnih sati jednog “normalnog” radnog tjedna rasporedi na četiri umjesto na pet radnih dana. Tako nastaju četiri radna dana s 10 sati. Ovaj model je uveden na primjer u Belgiji. Tamo zaposlenici mogu sami odlučiti žele li svoj posao obaviti tijekom četiri radna dana ili pet. Broj radnih sati tjedno ostaje dakle isti, piše deutsche welle.
Drugi model je nešto drugačiji i slijedi načelo 100-80-100. Dakle 100% posla u okviru 80% vremena – za 100% plaće. Cijeli niz europskih zemalja je proteklih godina uveo 4-dnevni radni tjedan u okviru svojevrsnog testa. Island je primjerice između 2015. i 2019. godine već isprobavao koliko je učinkovit skraćeni radni tjedan, a da se pritom ne smanjuje plaća radnika. I Španjolska je nedavno uvela „pokusnu fazu“ sa skraćenim radnim tjednom u malim i srednje velikim poduzećima. 30% zaposlenika tih firmi bi trebalo raditi barem 10% manje radnih sati – uz istu plaću kao i do sada. Francuska planira u državnoj upravi uvesti skraćeni radni tjedan od 35 sati koji bi bio raspoređen na četiri radna dana. Takve modele se testira diljem svijeta, na primjer na Novom Zelandu, u Japanu ili u SAD-u. No, što su prednosti, a što mane 4-dnevnog radnog tjedna?
PREDNOSTI 4-DNEVNOG RADNOG TJEDNA
Manje stresa uz istu produktivnost
Na temelju spoznaja iz dosadašnjih pilot-projekata naziru se itekako pozitivni efekti. Tako se primjerice u jednoj britanskoj studiji objavljenoj u 2023. može pročitati da su posloprimci bili manje pod stresom, odnosno da su bili izloženi manjem riziku od psihičkih oboljenja poput burn-outa. Tijekom istraživanja je uočen i pad razine zabilježenih strahova, umora ili problema sa spavanjem. 61 poduzeće (s oko 2.900 zaposlenika) je sudjelovalo u tom istraživanju. Većina firmi je navela da trajno žele implementirati 4-dnevni radni tjedan. Kao glavne razloge za tu odluku naveli su pogotovo rast zadovoljstva zaposlenika.
Radnici rjeđe bolesni
Istovremeno su radnici bili rjeđe na bolovanju. Dovoljno vremena za odmor u kombinaciji s manjom razinom opterećenja, to su bili razlozi zbog kojih su radnici rjeđe obolijevali, kaže psihologinja rada Hannah Schade iz Leibnizova instituta za istraživanje rada na Tehničkom sveučilištu u Dortmundu. To je, dodaje Schade, važno i zbog odgovora na pitanje kako bi se 4-dnevni radni tjedan mogao financirati. U tom se kontekstu, kaže ona, mora voditi računa i o tome koliko su za firme visoki troškovi u slučaju povećanog broja bolovanja, odnosno u slučaju psihičkih oboljenja.
Više ravnopravnosti, manji problem s manjkom radne snage
Četverodnevni radni tjedan bi mogao odigrati i važnu ulogu po pitanju ravnopravnosti. Psihologinja rada Schade u razgovoru za DW naglašava još jedan rezultat studije provedene u Velikoj Britaniji. Naime, pokazalo se da se muškarci u okviru modela 4-dnevnog radnog tjedna više posvećuju skrbi oko obitelji, na primjer po pitanju brige oko svoje djece ili članova obitelji kojima je potrebna njega od strane bližnjih osoba.
Bernd Fitzenberger, direktor Instituta za tržište rada i istraživanje zanimanja, u modelu 4-dnevnog radnog tjedna vidi jednu odlučujuću prednost kojom bi se moglo boriti protiv nestašice stručne radne snage. “Taj model radna mjesta čini atraktivnima, tako se povećava broj osoba koje se natječu za neko radno mjesto u onim sektorima u kojima poduzeća hitno traže radnu snagu.” Obitelji bi na taj način, dodaje on, mogle lakše kombinirati poslovne obveze i obveze po pitanju skrbi oko djece, odnosno da se žene, koje u njemačkim kućanstvima s djecom često zbog podmlatka jedno vrijeme “pauziraju” s karijerom, lakše vrate na tržište rada i to s punim radnim vremenom.
Manje rada bolje za klimu?
Teško je izmjeriti ima li skraćivanje radnog vremena konkretne posljedice na klimu. Think-tank "Konzeptwerk Neue Ökonomie" koji se bavi konceptima nove ekonomije, na svojoj stranici piše da se uz pomoć 4-dnevnog radnog tjedna može „smanjiti potrošnja energije i resursa“, jer ljudi ne moraju više pet dana odlaziti na posao i vraćati se kući. U kojoj mjeri svaki pojedinac može doprinijeti smanjenju potrošnje resursa, to pak ovisi o individualnom stilu života.
Poduzeća atraktivnija za radnike
Iako 4-dnevni radni tjedan prije svih priželjkuju posloprimci, od tog modela mogu profitirati i firme, dakle poslodavci. „Svako poduzeće ima određenu tržišnu prednost ako svojim radnicima ponudi 4-dnevni radni tjedan“, kaže Schade. Firme pritom ne čini atraktivnima onaj model po kojem broj tjednih radnih sati ostaje isti – već model u okviru kojeg je broj sati doista reduciran. „U tom slučaju su ljudi onda spremni i na neke druge ustupke”, kaže Schade.
NEDOSTACI 4-DNEVNOG RADNOG TJEDNA
Možda ipak više stresa?
Nedostatak modela bi moglo biti "zgušnjavanje” radnih procesa, napominje ekonomist Bernd Fitzenberger. U okviru kraćeg radnog vremena mora se obaviti više posla, a to može rezultirati i porastom razine stresa, kaže on. U okviru 4-dnevnog radnog tjedna u Belgiji zaposlenici i dalje rade 40 sati tjedno, ali tih 40 sati je raspoređeno na četiri, a ne na pet dana. Alternativno bi se mogao reducirati broj radnih sati, u tom slučaju bi se onda primala i manja plaća.
Produktivnost nije uvijek lako izmjeriti
Skepsa po pitanju skraćenog radnog tjedna stiže stručnih krugova. Po mišljenju Holgera Schäfer iz Instituta njemačke privrede u Kölnu (IW), još uvijek nije jasno kako se može precizno mjeriti produktivnost. „Mi uopće ne možemo jednoznačno ustanoviti kako se produktivnost razvijala u firmama“, tako glasi bilanca IW-a.
Model skraćenog radnog tjedna bi mogao rezultirati i porastom troškova za firme, dodaje Fitzenberger. I to tamo „gdje reducirano radno vrijeme ili koncentracija radnog vremena na četiri dana ne može adekvatno biti nadomještena porastom produktivnosti."
Brige oko konkurentnosti
U Njemačkoj se prije svih stranka FDP brine oko konkurentnosti industrije: „S obzirom na eklatantan manjak stručne radne snage nerazumljiv je prijedlog oko četverodnevnog radnog tjedna“, kazao je šef Kluba zastupnika FDP-a Christian Dürr za listove medijske grupacije Funke. Skraćivanje radnog vremena neće ojačati konkurentnost Njemačke, već će joj naškoditi, smatra on.
Sudeći po mišljenju ekonomista Fitzenbergera, eventualne manjkavosti modela moguće je nadoknaditi produktivnijom organizacijom radnih procesa u firmama, na primjer uz pomoć tehničkih inovacija. Veći problem on vidi pak u tome kako bi se 4-dnevni radni tjedan uopće mogao primijeniti u pojedinim branšama, s obzirom na specifičnosti radnih procesa koje vladaju u nekima od njih.
Ne može se primijeniti u svim branšama
"Izazovno će biti u onim sektorima u kojima se u sadašnjem vremenu obavlja konkretan posao, za mušterije ili primjerice za ljude o kojima se skrbi“, objašnjava Fitzenberger. U sektoru njege, u službama koje se bave pitanjima sigurnosti ili prometnim poduzećima teško je izvediv 4-dnevni radni tjedan, puno teže nego u drugim branšama, kaže on. „Ako na isti način želimo etablirati jedno kruto pravilo koje bi vrijedilo za sve branše, to bi onda moglo negativno utjecati na konkurentnost."
Nove perspektive za rad
Po mišljenju psihologinje rada Schade, ovu se temu mora promatrati na duži rok. Zato što se dugoročno gledajući manji broj dana bolovanja pozitivno odražava na privredu, kaže ona. A ljudi, baš kao i poduzeća, moraju se najprije naviknuti na novi način rada, dodaje Schade. „Promjene su uvijek i određeni rizik“, kaže ona. I dodaje kako rizik izaziva strahove kod ljudi. No, brojke već sad pokazuju da više od četvrtine ispitanika jedne njemačke studije pozdravlja model četverodnevnog radnog tjedna. Za taj se model posebno zanimaju zaposlenici mlađi od 40 godina.
Izvor: dw
