Svijet se mijenja, s promjenom svijeta dolaze i nove potrebe, trendovi i obrasci ponašanja, pa tako i potrebe za “novim” zanimanjima.
Sve više trebamo brinuti o budućnosti planeta, svijet je sve povezaniji i postaje “globalno selo” u pravom smislu riječi. Baratamo sve većom količinom informacija koje treba znati kako protumačiti. Upravo su zato ova tri područja i zanimanja budućnost: ESG, compliance i data science.
Što to znači, o kakvim je zanimanjima riječ, tko se njima bavi – pročitajte u nastavku.
Zanimanja budućnosti: Compliance
U današnjem svijetu gotovo da ne možemo zamisliti poslovanje na međunarodnom tržištu, a da poduzeća ne poštuju zakone, regulativu i propise na nacionalnom i globalnom nivou. Međutim, zakoni i propisi se mijenjaju, nadopunjuju… sve to može otežati ispunjavanje obveze usklađenosti za svako poduzeće. Compliance ili usklađenost je sustav koji osigurava da poduzeće ispunjava svoje obveze prema svim primjenjivim zakonima, propisima, najboljim praksama i standardima, ugovornim obvezama i institucionalnim politikama.
Čemu služi compliance?
Compliance pruža organizacijama strukturirani pristup za ispunjavanje svih obveza, odnosno zahtjeva koje moraju poštivati, kao što su zakoni, propisi, sudske presude, dozvole, licence, kao i one koje dobrovoljno odluče ispuniti kao što su interne politike i procedure, kodeksi ponašanja, standardi i sporazumi sa zajednicama ili nevladinim organizacijama, piše women in adria.
Kako objašnjava Silvija Vig, compliance treba bi biti sastavni dio svakog poslovanja. Međutim, kada govorimo o funkciji compliancea, ona se do sada uglavnom uvodila kada je za to postojala zakonska ili regulatorna obveza.
“Kompanije koje žele poslovati na međunarodnom tržištu trebale bi angažirati nekoga tko bi upravljao sustavom usklađenosti zbog sve složenije regulative specifične za pojedina tržišta… Zato možemo reći da je Compliance definitivno posao budućnosti, ali već i sadašnjosti”, navodi Vig.
Danas već brojne hrvatske kompanije koje posluju na međunarodnom tržištu imaju uveden Compliance iako im to ne uvjetuje lokalni zakon ili regulator. Neke od tih lokalnih kompanija imaju odjele Compliancea, a neke tu funkciju dijele s drugim funkcijama, najčešće s pravnom funkcijom.
Tko se treba baviti complianceom?
“Compliance je uistinu interdisciplinarno područje i danas se od Compliance managera očekuje da je osoba od integriteta, sjajan komunikator, dobar slušač, influencer, coach i da ima sposobnost kritičkog razmišljanja i donošenja odluka”, kaže Vig.
Objašnjava da compliance manager nikako nije “korporativni policajac” već “superheroj zadužen za zaštitu kompanije od kazni, šteta i loše reputacije, tj. osoba koja ima misiju učiniti svijet boljim mjestom”, kako to kaže Kristy Grant-Hart, stručnjakinjom s dugogodišnjim iskustvom u Compliancu.
Iako je Compliance kontrolna funkcija, Compliance manageri su najčešće pravnici, i to ne samo kod nas, nego i u cijelom svijetu. No to nije uvjet.
“Važno je samo da imaju pozitivan stav prema Complianceu, strast za učenjem i želju za stjecanjem novih znanja, što je u Compliancu neminovno zbog stalnog uvođenja novih ili ažuriranja postojećih zakona i propisa, standarda, procedura…”
Zanimanja budućnosti: ESG
Danas tvrtke polako počinju razmatrati ESG (environmental, social, governance) kriterije pri donošenju poslovnih odluka. Tome je pomogao regulatorni okvir Europske unije za održivo financiranje uključujući novu Direktivu o korporativnom izvješćivanju o održivosti, objašnjava Vali Marszalek.
Zašto ESG?
S novom se direktivom opseg tvrtki koje podliježu obveznom izvješćivanju o održivosti širi s 11.700 na oko 50.000 tvrtki diljem EU. Nova direktiva ima za cilj poboljšati kvalitetu prijavljenih informacija o održivosti. Tvrtke će postepeno od 2025. morati prijaviti podatke o svojim utjecajima na društvo i okoliš, ali i kako pitanja održivosti utječu na razvoj, učinak i položaj same tvrtke.
“U praksi, izjave će morati sadržavati kratak opis poslovnog modela i strategije tvrtke uključujući vremenski definirane ciljeve koji se odnose na pitanja održivosti; opis uloge administrativnih, upravljačkih i nadzornih tijela u pogledu pitanja održivosti te njihove stručnosti i vještina u vezi s ispunjavanjem te uloge; opis politika tvrtke u vezi s pitanjima održivosti kao i informacije o postojanju shema poticaja povezanih s pitanjima održivosti. Tvrtke će morati dati opis procesa dubinske analize koji se provodi u vezi s pitanjima održivosti”, objašnjava Marszalek.
Vodstvo organizacije je ono koje treba nadzirati plan održivosti i osigurati da su identificirane relevantne ESG teme ugrađene u poslovnu strategiju i procese, a to uključuje postavljenje potrebnih ciljeva, mjerenje učinka, identificiranje rizika i odgovarajuće praćenje poduzetih mjera.
“Karijera u održivosti je neophodna u svijetu u kojem se nalazimo”, istaknula je na našoj Konferenciji za žene u održivosti Ana Panajotović. Ona ističe da održivost nije toliko apstraktan pojam koliko se možda i čini. Sve oko nas je pitanje održivosti: nestašica vode, klimatske promjene, nestašice energije…
Tko se i kako bavi održivosti?
ESG se sve više integrira u poslovne strategije i investicijske odluke. Različite vrste organizacija i pojedinci mogu se baviti ESG-om na različite načine. Oni koji se posvete razvoju karijere u smjeru održivosti mogu raditi kao savjetnici u velikim i malim korporacijama, financijskim institucijama, nevladinim organizacijama, ali i biti poduzetnici koji imaju vlastitu konzultantsku firmu za ESG.
Konzultantske firme pružaju stručnost i savjetovanje u vezi sa ESG faktorima. One pomažu kompanijama u razvijanju ESG strategija, implementaciji politika, prikupljanju podataka, izvještavanju i ocjenjivanju ESG performansi. Da biste se profesionalno bavili ESG-om, možete raditi kao ESG analitičar, ESG konsultant, menadžer održivosti, ESG istraživač, stručnjak za izvještavanje održivosti ili se specijalizirati u nekom drugom polju koje se tiče ESG faktora.
Zanimanja budućnosti: Data science
Data Science ili znanost o podacima iz godine u godinu jedno je od najbrže rastućih zanimanja. Riječ je o spoju statistike, informatike i poslovne inteligencije (BI). Glavni je cilj dati smisao velikim skupovima podataka.
Konkretnije, pomaže nam iskoristiti podatke kojima raspolažemo te na pametan i kvalitetan način kreirati određena rješenja. Od recimo prodaje proizvoda i pristupa korisnicima, pa do kreiranja smart home i smart city rješenja, objašnjava Maja Copak Smolčić, iz A1 Hrvatska koja se dugo bavila upravo data scienceom.
Cilj je iskoristiti podatke u svrhu poboljšanja života u budućnosti – kreiranja benefita za svakog čovjeka, grad ili kompaniju. Naglašava da je važno raditi u skladu s etičkim načelima, odnosno koristiti ih isključivo u dobroj namjeri i nikako s ciljem strašenja ili uzrujavanja ljudi.
Čemu služi data science?
Copak Smolčić smatra da važnost ovog područja nije prepoznata samo vani, već i u Hrvatskoj. Kaže da se dogodio boom – edukacijske ustanove pojačale su programe i dale priliku ljudima da uče o ovom području. Istovremeno, kompanije su imale sve veću potrebu za primjenjivanjem takvih rješenja, posljedično su se otvorila nova radna mjesta i cijela se priča zaokružila.
Data Science može dati rješenja za neke od najvećih svjetskih problema. Poput klimatskih promjena, siromaštva ili bolesti. Već se koristi u svrhu razvitka novih cjepiva, praćenja širenja bolesti, poboljšanja poljoprivrednih prinosa, kreiranja novih izvora energije te općenito poboljšava održivost okoliša.
Korist mogu imati velike kompanije, ali i mali poduzetnici te „obični ljudi“. Primjerice, može nam poslužiti za poboljšanje vlastitih financija – usmjeriti nas kako uštedjeti ili kako dobro uložiti novac.
Važno je imati na umu da se ovo područje konstantno mijenja – dolaskom novih tehnologija ili novih podataka. Važno je da su zaposlenici uvijek u toku, da imaju znanja o novostima i da se mogu prilagoditi novim situacijama. Kao u IT-u općenito, ključan je timski rad, jer su poslovi uglavnom kompleksni i zahtijevaju suradnju više stručnjaka.
Izvor: women in adria