Prema najnovijem međunarodnom istraživanju koje je provela Alma Career, velika većina zaposlenih nije zadovoljna plaćom, a najčešće očekivana povišica kreće se između 20 i 50 %.
Alma Career, vodeća kompanija u području zapošljavanja u srednjoj i istočnoj Europi, poznata u Hrvatskoj po brendu MojPosao, nedavno je provela međunarodno istraživanje o zadovoljstvu plaćom putem platforme Paylab.
Istraživanje je obuhvatilo gotovo 15.000 ispitanika iz devet zemalja: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Češke, Slovačke, Estonije, Litve i Latvije.
„Rezultati pokazuju kako je samo 27 % sudionika istraživanja zadovoljno svojom trenutačnom plaćom, dok se 56 % njih osjeća potplaćeno. Taj osjećaj izraženiji je među ispitanicima u baltičkim i balkanskim zemljama, dok ispitanici iz Češke, Slovačke i Estonije pokazuju nešto višu razinu zadovoljstva“, ističe Jozef Plško, direktor za odnose s javnošću i komunikacije Alma Career grupe.
Plško dodaje i da čak 77 % ispitanika razmatra promjenu posla u idućih šest mjeseci, što upućuje na značajan rizik fluktuacije radne snage.
„Spremnost na promjenu radnog mjesta osobito je visoka u balkanskim zemljama, gdje doseže i do 90 %. Na takve stavove, očekivano, utječu brojni čimbenici – od visine plaća do njihove realne vrijednosti u kontekstu kupovne moći“, zaključuje Plško.
Svaki peti radnik zadovoljan je plaćom
Podaci pokazuju kako je tek 21 % ispitanika iz Hrvatske zadovoljno svojom trenutnom plaćom – pri čemu ih je samo 2 % u potpunosti zadovoljno, a 19 % uglavnom zadovoljno.
S druge strane, 41 % hrvatskih radnika nezadovoljno je visinom svojih primanja – od toga 16 % izrazito nezadovoljno, a 25 % uglavnom nezadovoljno.
Ostatak ispitanika (38 %) zauzima neutralan stav i navodi kako „nisu ni zadovoljni ni nezadovoljni“.
U usporedbi s drugim zemljama obuhvaćenima istraživanjem, najzadovoljniji su ispitanici iz Češke i Estonije (oko 32 %), dok se Hrvatska, zajedno s Latvijom i Litvom, nalazi na samom dnu ljestvice zadovoljstva plaćama.
Kada se promatra zadovoljstvo plaćom prema spolu, istraživanje je pokazalo da su žene u prosjeku manje zadovoljne svojim primanjima od muškaraca – tek 24 % žena izjavilo je da su zadovoljne plaćom, dok je taj udio kod muškaraca nešto viši, 30 %.
Zanimljive razlike u zadovoljstvu uočene su i s obzirom na dob. Osobe mlađe od 45 godina sklonije su izražavanju zadovoljstva plaćom – gotovo 30 % ih je zadovoljno, dok je među ispitanicima starijima od 45 godina takav stav iskazalo samo 23 %.
Ovi podaci ukazuju na trend rasta nezadovoljstva s godinama, što je osobito zanimljivo ako uzmemo u obzir da se s godinama najčešće dolazi i do viših radnih pozicija – koje obično nose i veću plaću.
Međutim, čini se da osjećaj potplaćenosti s iskustvom ne nestaje, već se dodatno naglašava.
Osjećaj potplaćenosti prisutniji nego ikad
Više od polovine ispitanika iz svih zemalja (56 %) izjavilo je kako se osjeća potplaćeno, što je porast od 3 % u odnosu na 2023. godinu.
Istodobno, samo 21 % sudionika istraživanja smatra kako je njihova trenutna plaća razmjerna uloženom radu – što je pad od 5 % u odnosu na prošlu godinu.
U Hrvatskoj je taj osjećaj još izraženiji – čak 65 % zaposlenih smatra da je njihova plaća preniska u odnosu na njihove radne zadatke i doprinos organizaciji. Samo 17 % hrvatskih ispitanika smatra kako su njihova primanja „razumna“ i u skladu s njihovim angažmanom.
Koliku bi plaću zaposlenici smatrali zadovoljavajućom?
Istraživanje je pokazalo i koliki rast plaće bi ispitanici smatrali zadovoljavajućim.
U Hrvatskoj, 38 % radnika navodi da bi bili zadovoljni s povećanjem od 11 do 20 %, dok je 37 % njih izjavilo da bi za osjećaj zadovoljstva trebalo povećanje između 21 i 50 %. Dodatno, 16 % Hrvata zadovoljilo bi se s rastom plaće od 6 do 10 %, dok bi svega 3 % zaposlenika željelo udvostručiti svoja primanja.
Rezultati cjelokupnog istraživanja jasno pokazuju koliko ispitanici smatraju da bi im trebala rasti plaća da bi bili zadovoljni. Najveći broj, njih 40 %, smatra kako bi im bilo dovoljno povećanje od 11 do 20 %. Daljnjih 27 % ispitanika očekuje povišicu u rasponu od 20 do 50 %, dok bi 17 % zadovoljilo i manje povećanje od 6 do 10 %. Zanimljivo je da samo 2 % sudionika smatra da bi ih zadovoljilo udvostručenje trenutne plaće.
Istraživanje je također otkrilo povezanost između visine primanja i očekivanja – oni s nižim plaćama uglavnom očekuju veće povišice kako bi se osjećali zadovoljnije.
Gledajući po zemljama, tri od četiri ispitanika u Češkoj, Slovačkoj, Estoniji i Sloveniji smatraju da bi povećanje do 20 % bilo zadovoljavajuće. S druge strane, u ostalim zemljama, među kojima je i Hrvatska, većina zaposlenika očekuje povišicu veću od 20 %.
Ove razlike vjerojatno odražavaju varijacije u kupovnoj moći i prosječnim plaćama među državama.
Čak 89 % Hrvata razmišlja o promjeni posla
Nezadovoljstvo plaćom ima jasne posljedice i na razinu lojalnosti radne snage.
Na pitanje planiraju li u narednih šest mjeseci potražiti novi, bolje plaćen posao, čak 89 % ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je potvrdno – 45 % njih ozbiljno razmatra promjenu, a 44 % kaže da je to moguće. Samo 11 % ispitanika izjavilo je da sigurno neće tražiti novi posao.
Na razini svih devet zemalja obuhvaćenih istraživanjem, 77 % ispitanika razmatra promjenu posla. Najveća spremnost na takav korak prisutna je upravo u balkanskim zemljama, gdje dostiže i do 90 %. Ove brojke jasno upućuju na rašireno nezadovoljstvo i potencijalno visok rizik od fluktuacije radne snage, posebice u Hrvatskoj.
„U usporedbi s istraživanjem iz 2023., broj onih koji razmišljaju o promjeni posla lagano je pao – sa 79 % na 77 %, no i dalje samo jedna četvrtina zaposlenika ne razmišlja o promjeni posla u narednih šest mjeseci“, zaključuje Jozef Plško.
O istraživanju
Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2025. godine putem platforme Paylab, međunarodnog servisa za usporedbu plaća i analiza tržišta rada. Sudjelovali su ispitanici iz devet zemalja u kojima Alma Career aktivno posluje: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Češka, Slovačka, Estonija, Litva i Latvija.
Ovo priopćenje sadrži samo dio rezultata Alma Career istraživanja. Cjeloviti dokument s ključnim nalazima dostupan je svim zainteresiranim medijskim predstavnicima – slobodno nam se obratite za više informacija.
