Zastupnici Europskog parlamenta su omjerom glasova 391 za, 213 protiv i 34 neopredijeljena, odlučili liberalizirati Sektor usluga.
Liberalizacija neće ići tempom i do širine koju je tražila prošla i potom ova nova Europska komisija.
Brojna uvedena ograničenja, rezultat su kompromisa, što među državama članicama, što u finalu među parlamentarnim blokovima, zagovornicima interesa pojedinih grana i djelatnosti, a ne samo država članica. Riječ je o najznačajnijem dijelu gospodarstva EU: usluge zapošljavaju 70% radne snage ili 112 milijuna ljudi, osiguravajući 75% BDP-a.
Liberalizacija bi se trebala isplatiti jer računice u podlozi te velike revolucije, ma kako je i koliko u međuvremenu razvodnili, tvrde da će uklanjanje nacionalnih barijera na (najvećem) dijelu zajedničkog tržišta stvoriti 600, a po nekima čak do 800 tisuća novih radnih mjesta, a BDP povisiti jedan do tri posto.
Sindikalisti su glasno prosvjedovali plašeći se erozije socijalnih beneficija i uvođenja socijalnog dampinga na mala vrata dolaskom jeftinije i jednako kvalitetne konkurencije iz drugih, primarno novih članica Unije.
No, njihove su strahove dobrim dijelom stišale prvo države članice, potom eurozastupnici kroz nekih 600 amandmana, a konačno i glasovanje o kompromisu.
(V.K.)
Izvor:
Business.hr
