U Francuskoj su odustali od zakona koji bi olakšao zapošljavanje, ali i otpuštanje mlađih zaposlenika, tijekom probnog roka koji u pravilu traje dvije godine.
Francuski studenti žalili su se kako ih je ovaj zakon lišavao prava na sigurno zaposlenje koje su uživale prethodne generacije. Samuel Wells, stručnjak za zapadnu Europu u Centru Woodrow Willson u Washingtonu, kaže kako suosjeća s mladim Francuzima no tvrdi da će neke socijalne povlastice morati biti ukinute: Prosječna dob odlaska u mirovinu u Francuskoj je 59 godina. Radni tjedan za stalno zaposlene traje 35 sati. Zdravstveno osiguranje je besplatno, kao i fakultetska naobrazba. No, demografska i ekonomska situacija danas su takve da to Francuska više ne može priuštiti.
Međutim, Frederic Viguier, sociolog na Sveučilištu New York smatra da Francuska ima dovoljno novca za postojeće izdašne socijalne programe: Osobno mislim da Francuska to sebi može priuštiti. Neke su promjene potrebne, no ove koje nosi novi zakon nisu zadovoljavajuće. Tvrdnja da Francuska, navodno, ne može platiti socijalne programe ide uvijek za tim da se počnu ukidati
socijalne povlastice zaposlenih.
Međutim, drugi stručnjaci upozoravaju da ne uživaju baš svi Francuzi te izdašne povlastice. Naime, sve je više honoraraca koji ih nemaju. Njih je danas mnogo jer je zapošljavanje stalno zaposlenih izrazito skupo. Neki od sugovornika kažu kako nedavni prosvjedi ukazuju na francuski strah od globalizacije, koja se poistovjećuje s anglo-saksonskim ekonomskim modelom, u kojem je lakše otpustiti radnika.
Alexis Debat o tome kaže: Globalizacija, naravno, sama po sebi nije anglo-saksonska. Međutim, sadašnji društveno-ekonomski sustav u Francuskoj jest dio nacionalnog identiteta. Liberalizacija tržišta rada se upravo zato smatra napadom na nacionalni identitet - uvođenjem jedne strane, anglo-saksonske ideje.
(V.K.)
Izvor:
VoA