Prošle su se godine na hrvatskim sudovima vodila 14.754 radna spora, u kojima su radnici tužili poslodavce za više od dvije milijarde kuna.
Od ukupnog broja sporova, čak 80% njih vodi se zbog kršenja materijalnih prava iz kolektivnih ugovora, primjerice neisplaćenih plaća, prekovremenih sati, bolovanja, regresa, božićnice.
Inače, prema podacima Državnog odvjetništva, lani su protiv poslodavaca zbog kršenja radnih prava pokrenuta 102 kaznena postupka. Donesene su 64 osuđujuće presude, od čega 46 novčanih kazni, 17 uvjetnih, a jedan poslodavac završio je u zatvoru.
Iako u 70% slučajeva radnici dobiju spor, zbog dugog postupka često se događa da tužena tvrtka godinama već ne postoji, pa radnik svoja potraživanja ne može ni naplatiti. Međutim, kako radni sporovi na sudovima u prosjeku traju od tri do pet godina, a i dulje te čine čak 36,2% ukupnog broja predmeta na sudovima i značajno opterećuju sudstvo, Vlada se odlučila na uvođenje sustava mirenja u rješavanju sporova između pojedinih radnika i poslodavaca.
Predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović, objašnjava kako je u ožujku počeo dvogodišnji projekt mirenja u individualnim sporovima uz pomoć nizozemskih konzultanata, a projekt je kandidiran u okviru pretpristupnog programa Matra te ga financira nizozemska vlada. U listopadu počinje edukacija miritelja, a uskoro i pilot-projekt rješavanja sporova u nekim djelatnostima, te između države kao poslodavaca i radnika.
Inače, postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima sustavno je počeo u lipnju 2003., a 29 educiranih miritelja postiglo je ohrabrujuće rezultate. U protekle tri godine provedeno je 298 postupaka mirenja, a čak 68% uspješno je završeno, odnosno spriječen je štrajk u poduzećima.
Najviše pokrenutih mirenja jest u graditeljstvu, metalno-prerađivačkoj i prehrambenoj djelatnosti.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
