Predstavnici poslodavaca i sindikata upozoravaju da dolazak zakonskih prijedloga u zadnji čas na sjednice Gospodarsko-socijalno vijeća ugrožavaju smisao socijalnog parternstva.
S time se slaže i glavni direktor HUP-a Đuro Popijač, koji također objašnjava kako mnogi zakonski okviri na dnevni red GSV-a dolaze prekasno i u finalnom okviru, kada na žalost, tvrdi Popijač, niti jedan socijalni partner ne može dati svoju ocjenu stanja, prijedloge i primjedbe, što otežava rad te institucije.
Predstojnik Vladina ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović pak drži kako je hrvatski tripartitni socijalni dijalog u 15 godina, koliko postoji, napredovao čak do te mjere da je bolji nego u pojedinim zemljama Europske unije.
No i Vlada i poslodavci, u boljoj su poziciji od sindikata, s obzirom da su njihovi stavovi najčešće usuglašeni.
S druge strane, sindikati predstavljaju tek trećinu sindikalno organiziranih radnika i to kroz šest sindikalnih središnjica, koje često nemaju iste stavove, vizije i ciljeve te nemaju istu razinu socijalnog dijaloga.
"Naše različitosti ne uvažavaju ni Vlada ni poslodavci", smatra predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Ali to nije jedina sindikalna zamjerka na rad GSV-a. Iako načelno svaki sindikalac ističe prednosti socijalnog dijaloga, najčešće će odmah nakon hvale istaknuti kako je praksa potpuno drugačija. S radom tog tijela, nezadovoljni su svi sindikati. Primjerice, Sever ističe da Vlada veću važnost pridaje sastancima sindikalnih čelnika sa premijerom nego temama o kojima raspravlja GSV.
"Osim toga, neke važne teme nerijetko kao slučajno "izbjegnu" GSV ili se pak po hitnom postupku stavljaju na dnevni red tako da ih naša strana nema vremena dovoljno proučiti i dati svoje primjedbe, pa pojedine rasprave postaju jalove već u samom startu", napominje Sever te dodaje kako se njihove primjedbe ne uvrštavaju ni u dokumentaciju koja nakon GSV odlazi u Sabor što je praksa nekih drugih zemalja.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
