Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja svaku novinu u smjeru snižavanja troška poslodavca i jačanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva.
Tako bi moguće smanjivanje doprinosa zajedno sa smanjivanjem skrivenih poreza rasteretilo domaće poduzetnike.
"Krajnje je vrijeme da se počne razmišljati o rasterećenju gospodarstva i stoga svaku inicijativu koja ide tom smjeru pozdravljamo", poručuje Bernard Jakelić, zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca.
I sindikati pozdravljaju dugoročne najave smanjivanja doprinosa, no istovremeno upozoravaju kako bi osim rasterećenja poslodavaca kada je riječ o zdravstvenom doprinosu trebalo ponovo vratiti i ravnomjernu participaciju radnika i poslodavca u plaćanju mirovinskih doprinosa.
Međutim, Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, smatra da bi smanjenje zdravstvenog doprinosa poslodavcima smanjilo trošak rada te da bi poslodavcima to trebalo dati poticaj za novo zapošljavanje, čime bi se opet u proračunu nadoknadio manjak prihoda s osnove zdravstvenog doprinosa.
Govoreći o doprinosima, Sever i Mario Švigir, glavni ekonomist Saveza samostalnih sindikata, ističu da bi trebalo razmišljati o vraćanju jednakog participiranja radnika i poslodavca u stopi mirovinskog doprinosa.
Danas doprinose za mirovinsko osiguranje (15% u sustavu generacijske solidarnosti i 5% za drugi stup) plaćaju radnici, dok 15% zdravstvenog doprinosa plaća poslodavac, a sindikati poručuju kako bi taj teret trebali ravnopravno podijeliti.
Kod eventualnog snižavanja doprinosa u Hrvatskoj bi se trebalo gledati neto financijski i proračunski efekt, jer bi smanjivanje doprinosa za zdravstveno samo smanjilo izdvajanja poslodavca po zaposlenom.
Švigir ističe da to ne znači da bi se radnicima i povećala plaća, što ljudi često misle.
Razina doprinosa u Hrvatskoj pokriva tek oko 60% proračunskih rashoda za zdravstveni i mirovinski sustav. Doprinosi pritom predstavljaju 90% opterećenja bruto plaće zaposlenog, dok preostalih 10% otpada na poreze.
Kada se gleda ukupno porezno opterećenje plaće, porezni klin u Hrvatskoj protekle se dvije godine kreće oko 40%, dok je na razini EU on 46 posto.
(A.T.)
Izvor:
Novi list
