Što Hrvatska može dobiti povratkom Ive Tolić-Norrelykke i Kristiana Vlahovičeka, koji su se lijepom znanošću, kako je nazivaju, odlučili proteklih godina baviti, Kristian u Italiji, a Iva u Americi, Danskoj, Italiji i Njemačkoj?
Ili, što oni mogu dobiti od države koja im je ponudila povratak?
U projektu povratka znanstvenika iz inozemstva Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa svakom povratniku osigurava startni paket kojim mu se omogućava radno mjesto na sveučilištu ili institutu, opremanje laboratorija i mogućnost aplikacija znanstvenih projekata..
Povratnicima se omogućava i dolazak do povoljnih stambenih kredita. Pomoćnik ministra za međunarodne odnose u Ministarstvu znanosti Radovan Fuchs kaže kako je to dobra prilika za državu da dobije znanstveni kadar određenog profila koji joj nedostaje.
Ministarstvo, tvrdi Fuchs, ne može raditi selekciju koje će znanstvenike dovesti nego smatra da bi se visokoškolske i znanstvene institucije trebale izjasniti za kojim profilom imaju potrebu. U zadnje tri godine u Hrvatsku su se vratila 43 znanstvenika, a očekuje se povratak još dvadesetak ponajprije mlađih znanstvenika.
Iva Tolić-Norrelykke još nije odlučila u koju će se znanstvenu instituciju u Hrvatskoj vratiti, no kaže da povratak planira isključivo radi kvalitete života i ljudi. U Danskoj, gdje se udala, i Njemačkoj, gdje trenutačno radi na Max Planck Instituteu of Molecular Cell Biology and Genetics, ima vrhunske uvjete za posao, no u Hrvatskoj je, uvjerena je, vrhunska atmosfera koja joj je važnija od novca.
Priča Kristiana Vlahovičeka o povratku u Hrvatsku završena je.
"Vratio sam se nedavno iz Italije na zagrebački Prirodoslovno-matematički fakultet kao izvanredni profesor i bavim se primjenom računala u molekularnoj biologiji. U Hrvatskoj se time bavi jako malo ljudi, a zapravo je riječ o istraživanju života putem računala", kaže Vlahoviček.
Računalna biologija danas je jedna od vodećih disciplina prirodnih znanosti u svijetu. Iako još nedovoljno razvijena u Hrvatskoj, u kratkom bi vremenu državu mogla dovesti u korak s ostalim zemljama koje su shvatile njezinu važnost.
%Za njegov povratak ključno je bilo uključivanje Nacionalne zaklade za znanost u prestižnu Europsku organizaciju za molekularnu biologiju (EMBO), preko čije stipendije Vlahoviček na godinu dobiva 50.000 eura.
Uz plaću sa sveučilišta te 90.000 kuna, koliko će u idućih 5 godina dobivati od države, Vlahoviček kaže kako može raditi jednako dobre kao i vani.
Njegovim povratkom, na tri puta nižu plaću nego što je primao u Italiji, Hrvatska je dobila vrhunskog mladog znanstvenika kojega je EMBO prepoznao među 70 najboljih mladih molekularnih biologa iz cijelog svijeta, svrstavši ga na četvrto mjesto svojih stipendista.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
