Europska unija još uvijek nije uspjela postići dogovor o imigrantskoj politici, pa će se o tom problemu ozbiljno voditi razgovoru na summitu tijekom lipnja.
Zagovornici tolerantnije imigracijske politike ističu kako europski zakonodavci doseljenike promatraju kao problem, a nikako kao šansu tj. bogatstvo koje se dobiva raznolikošću.
Među političarima EU vlada percepcija kako su migrante iz Afrike, Latinske Amerike, Azije pa čak i nekih siromašnijih europskih zemalja, siromašne osobe u trošnim čamcima koje treba što prije moguće poslati natrag u svoje zemlje.
Rijetko je mišljenje da se radi o mladim ambicioznim ljudima koji su spremni raditi poslove koje Europljani više ne žele raditi, ili da se radi o kvalificiranim osobama koje žele bolji život.
Zagovornici slobodnijeg kretanja ljudi poručuju kako fizičke mjere poput dizanja zidova, ograda i bodljikavih žica nisu nikad pa neće ni sada uroditi nekakvim pozitivnim rezultatom. Tim se sredstvima i restriktivnim zakonima, kažu, migracijski valovi ne sprječavaju, nego samo možda usporavaju.
Osim fizičkih prepreka kojima se nastoji ograditi od stranih doseljenika EU se služi i smještanjem ilegalaca u azilantske domove, a uz jezične barijere potom im slijedi i borba za radnu dozvolu, a zatim i za radno mjesto.
Pozitivna iskustva pak vidljiva su u zemljama poput Kanade ili Australije, gdje je raznolikost i prihvaćanje stranaca dovelo do gospodarskog, ali i društvenog razvoja. Primjerice, Kanada je država koja po životnom standardu godinama zauzima čelne pozicije u svijetu.
Europska komisija je prije gotovo dvije godine predložila nove zakonske odredbe koje bi trebale urediti zajedničke standarde o imigraciji i azilu u zemljama članicama EU.
Komisija je u okviru spomenutih mjera usvojila prijedlog za direktivu o zajedničkim standardima progona te tri prijedloga u obliku obavijesti: o integraciji državljana trećih zemalja, regionalnim zaštitnim programima te o razvoju zajednica u kojima se nastanjuju novopridošli legalni imigranti. Komisija dakle mjerama, osim odlučne borbe protiv ilegalne imigracije, istovremeno potiče integraciju građana trećih država.
Cilj prijedloga je donijeti jasna, transparentna i zajednička pravila o progonu, privremenom pritvoru i ponovnom ulasku na teritorij EU, uzimajući u obzir punu zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Među mjerama su zabrana ponovnog ulaska, privremeni pritvor za osobe za koje se smatra da su ilegalni migranti te pomoć legalnim migrantima da se vrate u matične zemlje.
Nasuprot tomu, zagovornici prava ilegalnih imigranata ističu da su predložene mjere represivne te da neće donijeti željene učinke, tvrde da sve strože nadgledanje europskih granica u posljednjih deset godina izaziva sve više stradanja ljudi pri pokušaju ilegalnog ulaska na teritorij EU, te da je imigracijska politika neučinkovita i zbog toga što do sada nije uspjela pridonijeti smanjenju broja ilegalnih imigranata.
U kojem će smjeru dogovor ići, još uvijek nije potpuno izvjesno, posebno kada se uzmu u različiti stavovi o liberalizaciji tržišta rada i nedavnom donošenjenju zajedničkog zakona o strožim mjerama kažnjavanja poslodavaca koji zapošljavaju radnike na crno.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik
