Četvrtina (24,4%) budućih hrvatskih liječnika želi neku od specijalizacija koja bi im omogućila tzv. kontrolu životnog stila (controllable lifestyle), a to se uklapa u trend kakav u posljednjih desetak godina prevladava u Europskoj uniji (EU), pokazala je trogodišnja studija kojom su bili obuhvaćeni studenti šeste godine Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Prema anketi, koju su 2003., 2004. i 2005., na uzorku od 603 studenta i studentica (postotak odaziva bio je 83,8 posto), proveli Ozren Polašek, Ivana Kolčić i Nada Čikeš iz Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, čak četvrtina ispitanika želi specijalizaciju koja omogućuje veću slobodu profesionalnog i privatnog života, s manjom mogućnošću za stres i većom mogućnošću zapošljavanja u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Istraživački tim je utvrdio da je trećina ili 182 studenta, već pri upisu znala što želi specijalizirati, odnosno kojim se područjem medicine želi baviti. Tri najželjenije specijalizacije su interna medicina (12,6 posto), pedijatrija (10,2) i kirurgija (8,7).
Rezultati studije otkrivaju da je 2003. čak trećina studenata sa svih medicinskih fakulteta razmišljala o odlasku na rad u inozemstvo.
S druge strane, studija provedena 2006. pod pokroviteljstvom UNESCO-a, pokazala je da je, suprotno ustaljenim predrasudama, od 1997. do 2003. iz Hrvatske emigriralo samo 2,8 posto liječnika.
Istraživači upozoravaju na mali interes studenata za anesteziologiju, obiteljsku medicinu i radiologiju. Smatraju da bi se trendovi morali mijenjati upoznavanjem studenata s deficitarnim specijalizacijama tijekom studija.
Ipak zaključuju da su se u studentskoj populaciji dogodile pozitivne promjene u doživljavanju liječničke profesije i zdravstva općenito.
(Hina)
