Podaci o zaposlenosti govore da se Hrvatska po udjelu dužnosnika i menadžera (5,3%) smješta u krug zemalja s nižim udjelom koji je iznosio tek nešto više od Švedske (5,1%), dok je prosjek u članicama EU 8,3%, stoji u analizi koju je HZZ objavio u svom "Analitičkom biltenu".
Najveći udjel dužnosnika i menadžera bilježi se u Velikoj Britaniji (15%), Irskoj (14,2%) i Estoniji (13%), a najmanje u Cipru i Rumunjskoj (3%) te Švedskoj (5 posto).
Po visini udjela stručnjaka, što uključuje diplomirane inženjere, diplomirane ekonomiste i pravnike, liječnike, profesore i znanstvenike, predvodili su Belgija (21,3%), Luksemburg (21,1%) i Švedska (19,3%), a na začelju su se nalazili Portugal, Italija i Hrvatska (9,6 posto).
Najveći udio inženjera i tehničara imale su Češka, Njemačka i Italija, a najmanji Irska, Grčka i Litva, dok se Hrvatska nalazila između Malte i Latvije.
Ako se zbroji udio menadžera, stručnjaka, inženjera i tehničara u jedinstven udio stručnih nemanualnih radnika, onda su po njegovoj visini predvodili Nizozemska, Luksemburg i Belgija, a na dnu ljestvice nalazili su se Rumunjska, Portugal, Bugarska i Hrvatska.
Najveći udio službenika imali su Luksemburg, Belgija i Cipar, što vjerojatno u velikoj mjeri proizlazi iz razvijenog bankarskog sektora u tim zemljama.
Po visini udjela uslužnih i trgovačkih zanimanja predvodili su Švedska, Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo, na dnu ljestvice nalazili su se Luksemburg, Rumunjska i Belgija, dok je Hrvatska zauzimala mjesto između Portugala i Mađarske.
Najveći udio poljoprivrednika imale su Rumunjska (21,9%), Poljska (13,7%) i Hrvatska (12,4%), a najmanji Irska (0,8%), Ujedinjeno Kraljevstvo (1%) i Slovačka (1,1%), dok je prosjek u EU po zaposlenosti u poljoprivredi 4,3 posto. Slovačka je, međutim, zauzimala mjesto među tri zemlje s najvećim udjelom zanatlijskih zanimanja, zajedno s Portugalom i Litvom.
Zanimljivo je da se Hrvatska po udjelu zaposlenih u zanatlijskim zanimanjima (koja obuhvaćaju građevinska, metalska, mehaničarska, keramičarska zanimanja) nije nalazila u gornjoj polovici ljestvice.
Najveći udio rukovatelja strojevima i vozilima imale su Češka, Slovenija, Slovačka i Bugarska, što je u značajnoj mjeri nasljeđe socijalističke industrije. Hrvatska se u tom pogledu nalazila u gornjoj polovici ljestvice, između Rumunjske i Latvije.
Naposljetku, najveći udio zaposlenih koji obavljaju jednostavne poslove imali su Cipar, Španjolska i Bugarska, a Hrvatska se nalazila u donjoj polovici ljestvice.
(A.T.)
Izvor:
HZZ
