Svaka peta žena u Hrvatskoj ne može uskladiti poslovni i privatni život te više puta tjedno ne stigne obavljati niti obiteljske obaveze, pokazalo je istraživanje UNDP-a pod nazivom "Kvaliteta života u Hrvatskoj: regionalne razlike", provedeno na uzorku od 8.534 ispitanika.
U rezultatima se navodi kako žene unatoč poslu, najmanje 5 sati dnevno provode u skrbi oko djece te još 4 sata obavljajući kućanske poslove.
I dok u Europi čak 40% majki s djecom mlađom od 16 godina radi pola radnog vremena, žene u Hrvatskoj rade puno radno vrijeme, a gotovo trećina njih radi i više od 48 sati tjedno.
Skraćenim radnih vremenom pak, može se pohvaliti samo 2% žena u Hrvatskoj. S druge strane, muškarci se nalaze u znatno boljem položaju jer se o djeci brinu 2 sata kraće od žena, a kućanske poslove obavljaju rijetko.
U obiteljima s djecom mlađom od 16 godina, žene su očekivano češće uključene u skrb oko djece i obitelji te je u većini županija čak 100% njih odgovorilo kako se svakodnevno bave svojom djecom.
Što se muškaraca i njihove brige o djeci tiče, najlošija je situacija u Virovitičko-podravskoj županiji, gdje samo 30% muškaraca svakodnevno brine o djeci, a samo 20% njih svakodnevno obavlja kućanske poslove. Za razliku od njih, u Požeško-slavonskoj županiji čak 90% muškaraca svakodnevno vodi brigu o djeci. Kućanske poslove muškarci najviše obavljaju u Lici, koji na te aktivnosti potroše čak osam sati dnevno.
Znanstvena novakinja sa Studija za socijalni rad i jedna od suautorica istraživanja, Ivana Dobrotić navodi kako su rodne razlike u Hrvatskoj još uvijek veće nego u EU, jer se obitelji vrlo često ponašaju po tradicionalnom obrascu, po kojem su kuća i djeca, ženina briga.
Kada je riječ o ravnoteži poslovnog i obiteljskog života, Hrvatska se nalazi u prilično lošijem položaju od zemalja EU i to uvijek na uštrb obitelji.
"To prvenstveno pripisujemo kroničnom nedostatku servisa, poput vrtića, jaslica i dadilja te nefleksibilnom radnom vremenu", objašnjava Dobrotić te dodaje kako je u Hrvatskoj tek 37% djece obuhvaćeno organiziranom skrbi, dok je preporuka EU 90% djece starije od 3 godine.
Osim nedostatka ustanova koje bi se bavile organiziranom dječjom skrbi u nas je veliki problem i radno vrijeme roditelja, jer osim izrazito malog postotka onih koji rade sa skraćenima radnim vremenom, čak 40% muškaraca radi i prekovremeno.
Inače, prema istraživanju, u prosječnom hrvatskom kućanstvu živi 3,6 osoba, što je znatno više nego u starim članicama EU gdje je u prosjeku 2,4 člana po kućanstvu. (V.K.)
Izvor:
Jutarnji list
