Osim Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj posluju i 23 privatne agencije za privremeno zapošljavanje.
Ustupanje radnika za obavljanje privremenih poslova legalizirano je prije četiri godine kroz izmjene Zakona o radu, a procjenjuje se da je na ovaj način zaposleno oko 4.500 radnika.
Ove su osobe formalno zaposlene u agenciji s kojom sklapaju ugovor o radu, a agencija ih na temelju sporazuma o ustupanju raspoređuje po tvrtkama. Agencija radnicima isplaćuje plaću, uplaćuje mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te im se staž upisuje u radnu knjižicu.
No, za razliku od državne burze, privatne agencije radnicima za vrijeme dok ne rade ne plaćaju naknadu za nezaposlenost.
Upravo zbog toga te ponekad i neregularnih odnosa prema radnicima, predsjednik NHS-a Krešimir Sever ističe kako će sindikati tražiti da se pri izmjeni ZOR-a preciznije urede prava radnika na određeno, prije svega iznos naknade koje bi agencije plaćale radnicima dok ne rade.
Inače, dok u zemljama EU na privremenim poslovima radi od 1 do 5 posto zaposlenih, u Hrvatskoj ih je za sada 0,3 posto.
S obzirom da se očekuje ubrzani rast tržišta privremenog zapošljavanja, i broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme mogao bi rasti. Uz 190.000 radnika na određeno, 4.500 zaposlenih putem agencija, 60.000 koji rade na ugovore o djelu te još toliko zaposlenih na nepuno radno vrijeme, proizlazi da u Hrvatskoj oko 20% zaposlenih ili svaki peti ima fleksibilni ugovor.
Nadalje, u zemljama EU već svaki treći zaposleni radi na određeno ili skraćeno radno vrijeme. (V.K.)
Izvor:
Vjesnik
