Zbog rasta cijena i najava novih poskupljenja dodatno će se narušiti standard građana
Poskupljenje struje od 20 posto uzrokovat će rast inflacije za 0,7 posto na godišnjoj razini. Poskupljenje benzina za daljnjih 20 posto, što je također vrlo izgledan scenarij do jeseni, povuklo bi za sobom 0,5 posto inflacije na godišnjoj razini.
Bez ikakvog drugog udara na standard, s takvim razvojem situacije godišnja stopa inflacije ići će do kraja godine prema 7 posto, što je više nego dvostruko veća inflacija od one koja se očekuje u EU.
Na jesen novi prosvjed
Ako je vjerovati službenoj statistici, plaće i cijene zasad vode mrtvu utrku. U veljači se živjelo nešto lošije nego u siječnju, ali u globalu prosječna plaća od 5.000 kuna sačuvala je realnu vrijednost unatoč rastu cijena.
Danas četveročlana obitelj u Zagrebu mjesečno za vodu plaća 100 do 120 kuna više nego prije šest mjeseci, a i ostale su se režije povisile za oko 50 kuna.
Prema nekim očekivanjima od srpnja bi za prosječnu potrošnju računi za struju trebali biti veći 40 do 50 kuna, zbog čega će građani uz stotinjak kuna više za kruh i mlijeko, 50 kuna za benzin, 30 kuna za ulje, 18 kuna za jaja te 100 kuna za voće, samo za hranu i stanovanje trošiti najmanje 400 kuna više nego prije godinu dana.
Na alarmantnu situaciju upozoravaju i sindikati koji podsjećaju kako je oko 50.000 građana svoje nezadovoljstvo valom poskupljenja i zaostajanjem plaća već iskazalo velikim prosvjedom na Trgu bana Jelačića.
Sindikalni zahtjevi
Iako je Vlada nedavno u saborsku proceduru uputila Zakon o minimalnoj plaći, socijalnim parterima još uvijek predstoje teški pregovori oko definiranja politike plaća i općenito poboljšanja standarda građana. Ukoliko se ne udovolji zahtjevima sindikata, oni za jesen najavljuju još veće radničke prosvjede.
Predsjednik NHS-a Krešimir Sever također tvrdi da su na jesen spremni ponovno organizirati prosvjede, međutim "ako na jesen ponovno izađemo na ulicu, to će značiti da svi zajedno nismo uspjeli riješiti probleme koje nije lako riješiti. "
"Hrvatska je dio europskog okruženja i prosvjedi su dio svega što se događa u Europi. Međutim, Hrvatska je čak i u gorem položaju jer su građani siromašniji i kupovna moć im je manja nego u većini europskih zemalja", dodaje Sever.
Europa u štrajku
Zbog rasta cijena nafte i hrane te raznih reformi tisuće nezadovoljnih građana izašle su na ulice europskih gradova.
U Francuskoj i Španjolskoj ribari, u Britaniji vozači, u Poljskoj učitelji, u Grčkoj studenti, a u Mađarskoj željezničari.
Francuzi su štrajkali zbog najave smanjenja broja zaposlenika u javnom sektoru, reforme mirovinskog sustava i troškova ribara. Grci su pak na ulice izašli zbog reforme školstva, dok su Nijemci tražili veće plaće za zaposlene u javnom prijevozu. (V.K.)
Izvor:
Večernji list
